U Srbiji se trenutno grade tri tunela, najduži će biti "Iriški venac"

Na Fruškogorskom koridoru, koji će sa četiri trake povezati Novi Sad i Rumu, gradi se tunel "Iriški venac" koji će biti najduži u Srbiji.
U Srbiji se trenutno grade tri tunela, najduži će biti "Iriški venac"
Foto: Pixabay (ilustracija)
Njegova projektovana dužina je 3,5 kilometara, a biće probijen kroz Frušku goru na deonici između Paragova i obilaznice oko Rume. 
Ovaj objekat biće gotovo duplo duži od trenutnog rekordera, tunela "Manajle" od 1.804 metra na južnom kraku Koridora 10 u Grdeličkoj klisuri, ali i od dva tunela čija je izgradnja u toku na autoputu "Miloš Veliki" - "Munjino brdo" i "Laz", podseća Euronews Srbija.
"Iriški venac" na Fruškogorskom koridoru
 
Fruškogorski koridor će biti dug 125 kilometara i u Rumi će biti povezan sa autoputem za Zagreb i nadovezaće se na trasu Ruma - Šabac - Loznica. Izgradnja saobraćajnice koju gradi kineska kompanija CRBC, koštaće oko 606 miliona evra, a ugovoreni rok završetka radova je mart 2024. godine.
 
Idejni projekat za ovaj tunel urađen je u Institutu za puteve još 2016. godine. Tada je predviđeno da kolovoz bude betonski, ali se od te ideje odustalo, pa će ipak biti prekriven asfaltom. Biće izgrađen i kontrolni centar odakle će kamere nadgledati saobraćaj u ovom i u tunelu "Širine", koji će biti dug oko 350 metara, a pratiće se i zagađenje.
 
Tunel će biti dug 3.480 metara i imaće dve cevi. Širina kolovoza je osam metara sa dve trake. Projektovane su i bezbednosne niše na svakih 150 metara i prolazi za pešake na svakih 290 metara kroz koje će moći da prođu u slučaju požara, saobraćajnih nesreća i drugih incidenata. Predviđena je i izgradnja dva vezna tunela kroz koje će i kamioni moći da prođu ako ostanu u kvaru. 
 
Sve je projektovano u saglasnosti sa nemačkim standardom bezbednosti RAPT. 
 
"Manajle" na Koridoru 10
 
"Iriški venac" će sa trona skinuti tunel "Manajle" koji je trenutno najduži u Srbiji, ali će od ovog tunela na Koridoru 10 biti duža još dva koja se trenutno grade. Prvi je tunel "Laz", a drugi "Munjino brdo" na autoputu "Miloš Veliki". Skoro trećinu trase duge 30,93 kilometara na budućem autoputu od Preljine do Požege, čija je ugovorena vrednost radova 523.530.000 dolara, činiće mostovi i tuneli.
 
"Laz" i "Munjino brdo" na "Milošu Velikom"
 
U tunelu "Laz" kroz planinu Jelicu jedna cev će biti duga 2.700, a druga 2.900 metara. S obzirom da iz Ministarstva građevinasrtva stižu informacije da će ova deonica prva biti završena tokom 2022. godine, ovaj objekat će do okončanja izgradnje "Iriškog venca" neko vreme nositi titulu najdužeg tunela u Srbiji, jer će biti duži od "Manajla", ali je kraći od tunela na Fruškogorskom koridoru. 
 
Izvođač radova na ovoj deonici, koja je nastavak projekta izgradnje autoputa Beograd - Južni Jadran ukupne dužine 258 kilometara, je kineska kompanija China Communications construction company (CCCC). Tuneli Laz i Munjino brdo predstavljaju trenutno najduže tunele u Srbiji, a kako bi se osigurale kosine na izlazu iz tunela Laz, potrebno je ubušiti više od tri kilometra šipova.
 
Tunel "Munjino brdo" je drugi tunel na deonici između Preljine i Poljege, koja je u izgradnji. Biće dug oko 2.800 metara.
 
Osim "Munjinog brda" i "Laza" gradi se i tunel "Trbušani", od oko 300 metara dužine, 35 mostova ukupne dužine 5.196 metara, četiri nadvožnjaka ukupne dužine 592 metra, skoro dva miliona kubnih metara nasipa, izgradnja kompletne saobraćajne petlje Pakovrace koja će omogućiti rasterećenje postojeće obilaznice oko Čačka, dok će na celoj trasi biti tri saobraćajne petlje.
 
"Progon" na Istočnom kraku Koridora 10
 
"Progon" je dugačak 1.107 metara, a nalazi se na obilaznici oko Dimitrovgrada na istočnom kraku Koridora 10.
 
U svetu ima više od 30 železničkih i drumskih tunela koji su duži od 10 kilometara, a među najdužim je GBT (Gotthard Base Tunnel) između Ciriha i Lugana, koji ima 57 kilometara i prolazi kroz planinu Sveti Gothard u Alpima, a pušten je u saobraćaj 2016. Na izgradnji tog železničkog tunela radilo se 17 godina, a koštao je gotovo 11 milijardi evra. Koridor Rajna Alpe direktno povezuje Severno more sa Sredozemnim, od roterdamske do đenovske luke.
 
Posle ovog tunela, najduži na svetu su Seikan u Japanu (53,9 km) i tunel ispod La Manša između Francuske i Velike Britanije (50,5 km).
  • Banderaš

    17.01.2022 18:47
    Dobar posao
    U Tursko je pre par godina pušten ogroman most preko Bosfora sa 8 saobraćajnih traka+2 železničke trake za vozove.Turci su sklopili posao sa Japanskom firmom da izgrade most o svom trošku i naplaćuju mostarinu 15godina,a onda ga predaju Turskoj na upravljanje. Plan je bio 36 meseci,Japanci su ga izgradili za 27meseci.Sada je ista japanska firma u izgradnji podvodnog železničkog tunela ispod Bosfora sa azijske na evropsku stranu pod istim uslovima,gratis izgradnja(bez plaćanja) naplata tunelarine,a onda predaja u tursko vlasništvo.To je mogla i srbija da urade,problem je što Japanci ne znaju za korupciju pa srpski političari ne bi mogli da pokradu milione pri izgradnji.
  • Dzon

    17.01.2022 13:26
    Ne brinite vracace vasa deca kredite a njihova ce od masne provizije da zive bezbrizno-tuzno je sto cete svi biti gladni i zedni ali bice kasno
  • Dragan

    17.01.2022 09:27
    Ah
    Dotle Hrvati grade drugu cev tunela ka Istri.Dali koncesiju investitoru na 20g.Napreduju sa velikom bušilicom.Bila reportaža RTLa u tunelu gde mašine rade.Buši se sa obe strane.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.