Izvor: B92, Aleksandra Vuškoviæ

Nebojša Atanacković već godinama istražuje lepotu naše zemlje otkrivajući najviše njene planinske vrhove zajedno sa svojom porodicom. Njegove avanture traju uglavnom 48 sati, a neretko i 24 sata. Ovom prilikom nam je otkrio koje lokacije u Srbiji i okruženju ne smemo da zaobiđemo, kuda da idemo ako želimo da planinarimo, a gde ako hoćemo da se bavimo turno skijanjem, kao i šta na umu treba da ima svaki roditelj pre nego što se sa decom uputi na putovanje.

Ljubav prema prirodi dolazi sama, ukoliko se već ne prenosi s kolena na koleno, započinje priču Nebojša.

“Čovek kako je stariji, teži nekom miru, skladu, traži neki beg od svakodnevne rutine. Sa druge strane, savremeni način života kome smo izloženi u gradovima, je u koliziji sa primarnim instinktom kretanja”, kaže Atanacković za B92.net.

Prirodu ne odvaja od fizičke aktivnosti, a u svom životu je probao razne discipline uz koje otkriva svet.

Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

Prvo je počeo da trči, pa je potom gradsku podlogu zamenio šumom.

“I tako korak po korak, sa Košutnjaka, preko Avale, stigao do Durmitora i Triglava. Zaobilaznim putem, kroz sportove izdržljivosti, sam došao u dodir sa planinama Balkana. Trening je i dalje važan segment mog svakodnevnog života. Ipak, u bavljenju sportom mi je uvek nedostajala kreativna dimenzija. Odlazak u planinu se pokazao kao spoj kreativnosti (fotografija) u sprezi sa telesnom izdržljivošću da se dosegnu teže pristupačne lokacije poput planinskih vrhova”, otkriva nam kako je zapravo spojio prirodu, fizičku aktivnost i fotografiju, pa kroz blog nestvarna.blog upoznaje i druge sa lepotama naše zemlje i ostalih u okruženju.

Nadamo se da ih tako i inspiriše da izađu iz svojih toplih domova i otisnu se u svet.

O planini i zašto ga ona fascinira

Reka Krupa Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

“Većina ljudi koja se izjašnjava da ne voli planinu zapravo u planinu nikada nisu kročili. Puno ljudi planinu poistovećuje sa planinskim rezortom, kao što se i more poistovećuje sa hotelskom plažom. Te stvari nemaju nikakve veze jedna sa drugom. Visoke planine zbog teže dostupnosti i surovih klimatskih uslova još uvek odolevaju negativnom uticaju ljudske vrste. Zahvaljujući tome, na velikim visinama, ako izuzmemo efekat globalnog otopljavanja, zatičemo mahom nepromenjen izgled predela, onakav kakav je bio hiljadama godinama pre nas. Mene to fascinira. Boravak u takvom okruženju je kao bliski susret sa večnošću.”

Brezovica za turno skijanje, Zagajička brda za planinarenje

Kudin most Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

Pošto se sa prirodom upoznaje kroz fizičku aktivnost i bavi se planinarenjem, kajakom, turno skijanjem i vožnjom bicikle, zamolili smo ga da nam pobroji najbolje lokacije za svaku od ovih aktivnosti, za slučaj da poželimo da se ovog proleća upustimo u avanturu

“Planinarenje je i suviše širok pojam, gde spada sve od ravničarske šetnje u lokalu do kretanja preko stenovitih grebena na velikim visinama. Važno je i godišnje doba kada se i gde ide, a ponajvažniji aspekt bezbednosti. Na blogu sam opisao preko stotinu predela iz pešačkog ugla, skoro je nemoguće opredeliti se za ličnog favorita, ali ako me pitate koja je priča najpopularnija među pratiocima bloga, to su Zagajička brda u Deliblatskoj peščari.

Kajak je način upoznavanja rečnih i morskih prostranstava snagom sopstvenog tela a opet u duhu održivog turizma. U svet kajaka me je uveo moj dragi saputnik Aleksandar Bzdušok. Posebno mi je bilo zanimljivo upoznavanje plavnih područja kakvi su vojvođanski ritovi u proleće sa kajaka.

Turno skijanje je najzahvalniji način kretanja kroz planinske predele zimi, po dubokom snegu. Brezovica na Šar-planini je savršeno mesto za to.

Bicikl? Durmitorski prsten!”

Prvo istražiti Srbiju, pa onda svet

Kovilovo Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

Nebojša je čvrstog stava da pre nego što se otisnemo u evropske i svetske destinacije, treba prvo da istražimo sopstveno dvorište koje nudi toliko toga egzotičnog.

Prilikom odabira lokacije, kako kaže odlučuje se za mesta koja može da obiđe, a da sve zajedno s putovanjem iz Beograda u kojem živi ne traje više od nekoliko dana, a najčešće i manje. Njegove avanture uglavnom traju 48 sati, a neretko i jedan dan. "

“Bolje kraće, a češće se nahraniti prizorima i doživljajima, to je moj moto. Vremenski resursi većine ljudi koji imaju odgovoran posao i porodicu su ograničeni", kaže i dodaje: "Blog Nestvarna mesta su carpe diem inspiracija za vikend heroje koji se ne plaše avanture.”

Top 5 lokacija u Srbiji koje treba da posetite

Durmitor Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

Pošto često putuje sa porodicom, zamolil smo ga da nam preporuči top pet lokacija u Srbiji koje su idealne za vikend putovanje s porodicom, kao i da nam otkrije koje su to lokacije u našoj zemlji koje obavezno moramo da posetimo.

“Srbija je zbog geografije terena savršena destinacija u proleće (maj) i jesen (oktobar, novembar). Moja omiljena destinacija za vikend porodično putovanje u proleće je kanjon Jerme u blizini Dimitrovgrada. Tu su i čuveni dunavski vidikovci na Đerdapu - planina Miroč. Boje jeseni u Lazarevom kanjonu su nestvarne. U poznu jesen, kada se gradovi guše u smogu, treba biti na nekom osunčanom planinskom grebenu - iznad oblaka. Midžor na Staroj planini ili Trem na Suvoj planini su idealna mesta za to”, kaže Atanacković

Saveti za putovanja s decom

Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

Svim roditeljima koji bi želeli da češće putuju s decom po Srbiji i planinare, Nebojša pre svega ističe da je bezbednost veoma važna, a da planiranje putovanja ne može da počne bez kvalitetne planinarske obuće, slojevite garderobe, paketom prve pomoći, a potom i orijentacionim sposobnostima i veštinama korišćenja GPS uređaja.

“Savet roditeljima je da za početak na visoke planine apsolutno ne idu sami, već se prvo priključe nekoj organizovanoj grupi i poverenje vođenja poklone nekom ko je iskusan u tome. Da postepeno grade svoje iskustvo, i postepeno podižu kilometražu i tek onda da se upuste u neku avanturu solo, najpre u okolini, a posle i dalje u okruženju, iznad 2000m. Idealan način za provođenje vremena jedan na jedan sa detetom. Planinarenje jedan-na-jedan je melem za jačanje i negovanje odnosa na relaciji roditelj-dete. Najpre zajedno učestvujemo u savladavanju postavljenog izazova (uspon) a potom ozareni postignutim uspehom i na talasu pozitivnih emocija analiziramo život i svet oko nas.”

Lepote u regionu

Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

Osim po Srbiji, Nebojša voli da putuje i po zemljama u okruženju.

"U poslednje dve godine sam nekako najviše boravio u Crnoj Gori, samo na Durmitoru preko deset puta. Prokletije su priča za sebe, poslednji nepokoreni bastion divljine na evropskom tlu. Hercegovina je posebna sa drevnim nekropolama stećaka. Albaniju pamtim po vrhunskom gostoprimstvu, gde god sam se zatekao. Kanjon Krupe u Dalmaciji je na mene ostavio veoma snažan utisak, i konačno nestvarna Slovenija, gde se svaki planinar oseća kao kod kuće - kao deo velike aktivne porodice, a ne marginalne manjine kako je to slučaj ovde na Balkanu", kaže on.

Savršen kompromis - glamping

Hotel s hiljadu zvezdica Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

"Bio sam samo jednom na glampingu, na Bledu, u Sloveniji. Glamping je savršeni kompromis ako na primer imate bračnog partnera koji nije ljubitelj spavanja u šatoru, a vi recimo jeste. I dalje se sve to odnosi na hotelski smeštaj u širem smislu. Poenta šatora i bivaka je sloboda, noć se provodi duboko u planinskom masivu, prizori svitanja na takvim mestima ostaju duboko urezani u svest - a da li se dobro spavalo, to je manje bitno"

O planovima i narednim avanturama

Kuèke planine Foto: Nebojša Atanackoviæ/nestvarna.blog

"Pre deset godina sam prvi put bio na Triglavu, to želim da ponovim deset godina kasnije, ali u noći punog meseca na leto. U Crnoj Gori postoji jedan vrh na planini Maganik a zove se Trešteni, nalik na planetu Mars...Već godinama želim tamo da odem, nikako da se poklopi. Van toga, što bi se reklo "standardni program", Prokletija nikad dosta, Skadarsko jezero u maju, Makedonija u novembru", završava Nebojša.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.