Dostupni linkovi

Završeno suđenje pripadnicima ravnogorskog četničkog pokreta u BiH


Dušan Sladojević, desno, i Slavko Aleksić, lijevo, po izlasku iz Suda BiH, 9. decembar 2021.
Dušan Sladojević, desno, i Slavko Aleksić, lijevo, po izlasku iz Suda BiH, 9. decembar 2021.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta, Dušan Sladojević, Slavko Aleksić i Risto Lečić, optuženi za širenje mržnje, na završnim riječima ponovili su da se ne osjećaju krivima te da su "samo čuvali uspomenu na četničke mučenike" iz Drugog svjetskog rata.

Sva trojica se terete za izazivanje i raspirivanje nacionalne, vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima u BiH jer su u martu 2019. prilikom okupljanja na Trgu palih boraca u Višegradu, na istoku BiH, a potom i na lokalitetu Dobrunske rijeke poznatom kao Draževina, pjevali četničke pjesme i postrojavali okupljene uz vojne pozdrave i uniforme.

Na završnim riječima u četvrtak, 9. decembra, sve trojica optuženih su ponovila da ne smatraju da su počinili krivično djelo te da su na skupu bili gosti, ne organizatori.

Odbrana je kazala da je skup dozvolila policija koja ga je i osiguravala, te da "nije bilo namjere da svojim postupcima uvrijede ili izazovu strah kod bilo koga".

Tužiteljstvo BiH je u završnim riječima navelo da je dokazana krivica optuženih, kroz svjedočenja tri svjedoka, iskaze vještaka i materijalne dokaze, odnosno snimke na kojima se vide optuženi.

Tužiteljica Maja Stupar ponovila je riječi svjedoka Bakire Hasečić i Bilala Memiševića, Bošnjaka povratnika u Višegrad, gdje je tokom rata 1992. - 1995., stradalo oko 3.000 osoba, koji su govorili o spornom događaju i osjećaju kad su čuli ili saznali da se "pjevaju četničke pjesme i poziva na nasilje".

Kad je riječ o pjesmi "Sprem'te se, sprem'te, četnici", odbrana je ustvrdila da je riječ o pjesmi koja nije zabranjena te da je to "himna udruženja Ravnogorski pokret otadžbine Srpske registriranog na Sudu na Sokocu", čiji su članovi optuženi. Sud na Sokocu, u Istočnom Sarajevu, je općinski sud u entitetu Republike Srpska.

Tužiteljstvo je navelo da su osim ove pjesme pjevali i pjesme koje se mogu dovesti u vezu s ratovima '90-ih u zemljama bivše Jugoslavije.

Izriacnje presude u prvom slučaju procesuiranja pripadnika ravnogorskog pokreta u BiH zakazano je za 16. decembar 2021.

Udruženje "Ravnogorski pokret Republike Srpske" čiji su članovi Sladojević, Aleksić i Ristić baštini tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata.

Vođa ravnogoraca Draža Mihailović 1946. godine osuđen je na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom tokom rata, nakon čega je strijeljan.

Optužnica je podignuta u decembru 2020. godine i teretila ih je za navedena djela te da su, između ostalog, prvooptuženi Sladojević i optuženi Aleksić sudjelovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta.

Lečić je tom prilikom zapjevao i pjesmu uz gusle "Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina", veličajući četnički pokret.

Prema presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine.

U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.

U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da ravnogorski četnički pokret „s obzirom na to da promovira međuetničku podjelu, ima negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu“.

Udruženja građana u Republici Srpskoj se registriraju po osnovu Zakona o društvima i fondacijama u čijem članu 3 stoji kako „statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom”.

Udruženje je, u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi unapređenja ili ostvarivanja nekog zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, u skladu s Ustavom i zakonom, a čija osnovna svrha nije stjecanje dobiti.

Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ako djeluju protivno Ustavu, odnosno potiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.

XS
SM
MD
LG