Olako obećana brzina 1Foto: Lična arhiva

Prema članu 88 Ustava Srbije (Zemljište), „korišćenje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, šumskim zemljištem i gradskim građevinskim zemljištem u privatnoj svojini, je slobodno“ (stav 1).

„Zakonom se mogu ograničiti oblici korišćenja i raspolaganja, odnosno propisati uslovi za korišćenje i raspolaganje da bi se otklonila opasnost od nanošenja štete životnoj sredini ili da bi se sprečila povreda prava i na zakonu zasnovanih interesa drugih lica“ (stav 2 – podvukao Z. T.).

Prilikom predsedničkog (ne)potpisivanja noveliranog Zakona o eksproprijaciji iz 2021. godine, njegovog eventualnog ponovnog razmatranja i prepravljanja u Parlamentu, kao i sledstvene hipotetičke primene – naročito je važno, pored ostalog, voditi računa o citiranoj bespogovornoj ustavnoj normi.

Takođe, što se tiče Zakona o eksproprijaciji, zakonotvorca obavezuje i krovna norma sistemskog upravno-procesnog zakona – Zakona o opštem upravnom postupku: „Ovaj zakon primenjuje se na postupanje u svim upravnim stvarima. Pojedina pitanja postupka mogu posebnim zakonom da se urede samo ako je to neophodno, ako je u saglasnosti sa osnovnim načelima određenim ovim zakonom i ne smanjuje nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka zajemčenih ovim zakonom“ (član 3 – naglasio Z. T). A osnovna načela upravnog postupka (čl. 5-15) su: zakonitosti i predvidivost; načelo zaštite prava stranaka i ostvarivanja javnog interresa; načelo pomoći stranci; načelo delotvornosti i ekonomičnosti postupka; načelo istine i slobodne ocene dokaza; pravo stranke na izjašnjavanje; načelo samostalnosti; pravo na žalbu i prigovor; načelo pravnosnažnosti rešenja; načelo pristupa informacijama i zaštite podataka. Inače, pozivajući na član 4 Ustava – „pravni poredak je jedinstven“, Ustavni sud Srbije je – uz oslonac na određena načela Zakona o opštem upravnom postupku – pre desetak godina ocenio neustavnim neke osporene odredbe tadašnjeg teksta Zakona o eksproprijaciji (US broj: 1UZ -17/2011).

Uzgred, podsećam, u pogledu projekta „Beograd na vodi“, donet je 2020. godine poseban zakon – po prirodi lex specialis, ujedno i lex individualis! – čiji je puni naziv: Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i izdavanja građevinske dozvole radi realizacije projekta „Beograd na vodi“. Ostavljajući drugo po strani, dotični javni interes je utvrdila Narodna skupština, a ne Vlada – pri čemu je „postupak koji se vodi u skladu sa ovim zakonom… hitan“ (član 6 toga teksta). Ista, „olako obećana brzina“, predviđena je i u Noveli Zakona o eksproprijaciji, za sve postupke koji se vode u skladu s njim (član 1 stav 2). Nepotrebno, opasno i indikativno.

Autor je profesor Pravnog fakulteta u Beogradu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari