Tačka na suđenje za ubistvo Ćuruvije tek krajem naredne godine 1foto EPA-EFE/SAŠA STANKOVIĆ

Postupajućem sudskom veću u postupku koji se vodi zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije bilo je potrebno trinaest meseci da se vrati na početak.

Osuđujući četvoricu pripadnika Državne bezbednosti na ukupno sto godina zatvora, veće je gotovo prepisalo presudu koju je donelo 2019. godine. Međutim, osim kazni, veće je “prepisalo” i onaj deo presude zbog kojeg je ona i ukinuta i vraćena na ponovnu doradu. Naime, obe presude kao neposrednog izvršioca zločina vide N.N. lice, što je verzija događaja koje tužilaštvo nije opisalo u optužnici.

Ovakav epilog nije predstavljao iznenađenje za Ivanu Stevanović, izvršnu direktorku Slavko Ćuruvija fondacije.

– Mi tokom čitavog trajanja ponovljenog postupka nismo čuli nijedan novi iskaz, niti je izveden ijedan novi dokaz. U tom smislu, nije bilo ničega na osnovu čega bi veće moglo da dođe do drugačije odluke od one koju je već donelo, navodi Stevanović.

Ona naglašava da su u fondaciji zadovoljni zbog toga što je sud ostao dosledan svom stavu da su četvorica optuženih krivi za ubistvo. Međutim, protok vremena jeste nešto što je zabrinjava.

– Mi smo u fondaciji merili koliko vremena je sud efektno radio i došli smo do podatka da je za trinaset meseci, koliko je trajao ponovljeni postupak, sud ukupno radio oko 47 sati. Kada se to uzme u obzir, stiče se utisak da smo nepotrebno izgubili godinu, da bismo opet dobili istu presudu. Nadam se da Apelacioni sud shvata da je, 23 godine od ubistva Slavka Ćuruvije i sedam godina od podizanja optužnice krajnje vreme da se stavi tačka na ovaj slučaj, ističe Stevanović.

Biće ovo drugi put da predmet ubistva Slavka Ćuruvije prelazi u Apelacioni sud u Beogradu. Prvi put, sud je zbog bitne povrede postupka presudu ukinuo i vratio Posebnom odeljenju Višeg suda.

Ta bitna povreda sastojala se upravo u činjenici da je sud, prekoračujući optužnicu, kao neposrednog izvršioca označio N.N. lice.

“U konkretnom slučaju, ovlašćeni tužilac je do kraja glavnog pretresa ostao pri činjeničnom opisu iz optužnice, a prvostepeni sud je, nakon toga, izmenio činjenični opis iz optužnog akta, tako što je u činjenični opis izreke prvostepene presude dodao određene činjenice i okolnosti koje nisu bile sadržane u optužnici. Na ovaj način su, po nalaženju ovog suda, okrivljeni oglašeni krivim za nove činjenice i radnje, koje optužba ne sadrži i o kojima, u toku predmetnog postupka, nisu izvođeni dokazi”, stoji u rešenju Apelacionog suda.

Zbog ovog prekoračenja optužnice, Apelacioni sud je ispred sebe imao žalbe okrivljenih, ali i postupajućeg zamenika Tužioca za organizovani kriminal, u kojima se traži ukidanje presude.

Prema advokatu Vladimiru Gajić, činjenica da je i tužilac tražio ukidanje presude bila je odlučujuća za Apelacioni sud da to i učini.

– Ključna je stvar da tužilac ovoga puta ne uloži žalbu protiv osuđujuće presude. U redu bi bilo ukoliko bi se žalio na visinu kazni, ali bi bio skandal ukoliko bi se žalio na samu osuđujuću presudu, navodi Gajić.

Za razliku od prošle godine, Apelacioni sud ovoga puta ne može da ukine presudu i vrati je nižem sudu, već je po zakonu obavezan da u predmetu pravosnažno odluči. Sud može, ukoliko smatra da u određenim delovima prvostepeno veće nije utvrdilo odgovarajuće činjenično stanje, da otvori pretres i sam izvede neophodne dokaze.

Kako navodi Gajić, u ovom trenutku jako je teško pretpostaviti šta bi sud mogao da uradi.

– Apelacioni sud jeste ukinuo prvu presudu, ali to ne znači da ne može da potvrdi ovu. Tek kada prvostepeni sud napiše detaljno obrazloženje presude, može da se vidi da li je ona ista kao i prva prvostepena presuda. Nakon dostavljanja presude teče rok za žalbe, a advokati u ovakvim slučajevima najčešće traže produženje roka. Kada se sve to uzme u obzir, odluku Apelacionog suda ne bi trebalo očekivati pre ovog perioda naredne godine, kaže Gajić.

Podsetimo, presudom Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu četvorica okrivljenih osuđeni su na ukupno sto godina zatvora zbog učešća u ubistvu novinara Slavka Ćuruvije. Radomir Marković, nekadašnji načelnik Resora državne bezbednosti i Milan Radonjić, nekadašnji načelnik Beogradskog centra RDB-a osuđeni su na 30 godina. Ratko Romić inspektor RDB-a i Miroslav Kurak, pripadnik rezervnog sastava osuđeni su na 20 godina zatvora. Identične kazne dobili su i prvom prvostepenom presudom koju je prošle godine ukinuo Apelacioni sud.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari