Okolina

Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji

Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji
Foto: Ustupljena fotografija | Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji

BANJALUKA, BEOGRAD - Evropska unija i Energetska zajednica očekuju od zemalja zapadnog Balkana da se javno izjasne o ciljevima, politikama i očekivanjima kada je u pitanju dekarbonizacija, odnosno smanjenje emisija štetnih stakleničkih gasova, kažu u Energetskoj zajednici.

Ovo je jedna od posljedica danas usvojene odluke Komiteta ministara Energetske zajednice u Beogradu pod srbijanskim predsjedavanjem, koje se odnose na pet ključnih zakonskih akata koje je već usvojila EU, a koje bi trebalo primijeniti do 2030. godine.

Usvajanjem ovih odluka, i zapadni Balkan se formalno priključio mjerama i ciljevima EU u borbi protiv klimatskih promjena, koje uključuju postepeno odustajanje od fosilnih goriva, poput elektrana na ugalj, i veće investicije u obnovljive izvore energije.

Kako je saopštila Barbara Pojner, portparolka Energetske zajednice, radi se o četiri direktive i jednoj regulativi. Direktive, koje, podsjećamo, u EU imaju zakonsku snagu, odnose se na stimulisanje obnovljivih izvora energije, zatim na energetsku efikasnost, kontrolu i finansiranje projekata koji će se sprovoditi, te restrukturisanja tržišta električnom energijom.

Regulativa se odnosi na poboljšanja u gasnom sektoru, kako bi se osiguralo bolje snabdijevanje gasom na prostoru cijele Energetske zajednice. Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da Energetsku zajednicu čine zemlje EU, koje već primjenjuju ove direktive i regulative, i zemlje koje nisu članice EU. Jučerašnjom odlukom u Beogradu praktično su sve zemlje članice EZ-a obavezane da primijene direktive i regulativu EU.

Podsjećanja radi, EU je kroz Zelenu agendu odvojila značajna sredstva koja bi trebalo da pomognu u tranziciji s prljave na čistu energiju, a za zapadni Balkan će, u okviru investicionog okvira, biti izdvojeno do devet milijardi evra grantova. Veliki dio tih sredstava trebalo bi da bude usmjeren u dekarbonizaciju i u socijalno zbrinjavanje radnika u "prljavim" industrijama, s tim da bi taj posao trajao više od decenije.

U Energetskoj zajednici kažu da od zemalja zapadnog Balkana očekuju da ispoštuju Sofijsku deklaraciju, koju su prošle godine usvojili, a koja govori o potrebi dekarbonizacije. Naime, u posljednjem izvještaju na stranici Evropske komisije kažu da 18 termocentrala na zapadnom Balkanu zagađuje više od svih termocentrala koje postoje u EU, a u posljednje tri godine umrlo je oko 17.000 građana zbog čestica koje one ispuštaju.

Mehtild Vursdorfer, zamjenica u Generalnom direktoratu za energetiku u Evropskoj komisiji, izjavila je da zapadni Balkan mora biti dio procesa dekarbonizacije i energetske tranzicije.

"To može donijeti velike prilike i mogućnost da zemlje transformišu svoje ekonomije kako bi bile snažnije, kompetitivnije i da bi imale razumne cijene energije", izjavila je Vursdorferova.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, koja je predsjedavala sastankom, ističe da su klimatski izazovi tema s kojom se Energetska zajednica suočava.

"Sve što želimo da postignemo u energetici s ciljem povećanja energetske sigurnosti mora biti determinisano očuvanjem životne sredine. To je naša obaveza ne samo prema strateškim dokumentima nego prema našoj planeti", naglasila je ona. Dodala je da je i Srbija prihvatila Zelenu agendu, kao i da njena zemlja preduzima aktivnosti u procesu energetske tranzicije.

"U prvoj polovini ove godine sproveli smo značajne regulatorne reforme u sferi obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, a trenutno radimo integrisani plan za klimu i energetiku, strategiju razvoja energetike do 2030. sa projekcijama do 2050, kao i akcioni plan za pravednu energetsku tranziciju. Njima ćemo trasirati put Srbije ka ugljeničnoj neutralnosti", rekla je ministarka.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izjavio je da u BiH ne postoji ujednačen pristup aktivnostima i stavovima Energetske zajednice.

"RS je u legislativnom smislu primijenila sve evropske standarde. Dolazi do određenog zastoja u FBiH i, naravno, na zajedničkom nivou, jer smo u obavezi da određene zakonske obaveze i zakonske propise definišemo na zajedničkom nivou. Ulažemo dodatne napore, mislim da u trećem energetskom paketu imamo mali zastoj", rekao je Košarac. Dodao je da je važno da BiH prepoznaje sve potencijalne direktive i da te direktive mogu biti primijenjene i u RS i u FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije