Kina je danas priznala da bi omikron, nova varijanta koronavirusa, mogao da donese dodatne poteškoće u organizaciji Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, ali je i ponovo istakla da veruje u uspeh tog takmičenja.
"To će svakako doneti neke izazove u borbi protiv pandemije. Ali, Kina ima iskustva u ovoj oblasti i potpuno sam siguran da će Zimske olimpijske igre proći glatko i kako je planirano", rekao je na konferenciji za novinare portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Džao Liđijan.
Kina je u velikoj meri kontrolisala epidemiju na svom tlu zahvaljujući drakonskim merama: veoma strogim ograničenjima međunarodnih letova, obaveznim karantinom po dolasku, izolacijom slučajeva kontakata identifikovanih zahvaljujući aplikacijama za praćenje putovanja.
Život se vratio u normalan tok u proleće prošle godine, a zemlja se i dalje suočava sa pojavom malih, sporadičnih žarišta.
Igre u Pekingu će se održati u "balonu" iz kojeg neće moći da izađe oko 2.900 sportista, a na tribinama neće biti navijača iz inostranstva.
Učesnici Igara će morati da budu vakcinisani ili će morati da provedu 21 dan u karantinu po dolasku u Peking.Svi će biti podvrgnuti dnevnim kontrolnim testovima.
"Testiranje pre polaska, politika vakcinacije, strogi 'balon' i skrining na licu mesta su elementi koji će omogućiti da se održe bezbedne Igre", rečeno je iz Međunarodnog olimpijskog komiteta agenciji Frans Pres.
U MOK-u navode da se druga verzija priručnika, koji objedinjuje sve zdravstvene mere, očekuje početkom decembra, kao i da bi preporuke mogle da budu prilagođene novoj situaciji.
Kina je poslednjih nedelja prijavila samo nekoliko desetina novih slučajeva koronavirusa na dnevnom nivou. Varijanta omikron još nije potvrđena u toj zemlji, osim u Hongkongu.
Zimske olimpijske igre održaće se od 4. do 20. februara 2022. godine.
Raspisan referendum o promeni Ustava Srbije
Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić raspisao je večeras referendum o promeni Ustava Srbije, koji će biti održan 16. januara 2022. godine.
Dačić je potpisao Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o potvrđivanju Akta o promeni Ustava nakon sednice Skupštine Srbije.
Poslanici su ranije danas usvojili Akt o promeni Ustava Srbije, Ustavni zakon za sprovođenje Akta o promeni Ustava i Odluku o raspisivanju republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava.
Time su se stekli uslovi da predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić raspiše referendum o Ustavu za 16. januar 2022. godine, u vremenu od 7 do 20 časova.
Kako piše u odluci o raspisivanju republičkog refrerenduma, građani će se izjasniti o referendumskom pitanju: "Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?"
Kada je reč o predloženim promenama Ustava, one se odnose na deo o pravosuđu, a kako je u toku današnje rasprave istakla ministarka pravde Maja Popović "cilj promene Ustava je povećanje pravne sigurnosti građana" jer im samo nezavisno sudstvo i samostalno javno tužilaštvo garantuju zaštitu prava u sudskim postupcima.
"Promene Ustava predviđene su kao aktivnost akcionim planom za pregovaračko poglavlje 23. Reforme u oblasti pravosuđa i uslov su za dalju reformu pravnog sistema i najznačajnija reforma u oblasti vladavine prava koja predstavlja osnovnu vrednost svakog demokratskog društva i jedan je od prioriteta Evropske unije", rekla je Popović.
Ministarka je objasnila da se politika isključuje iz izbora sudija i tužilaca, te da sudije više neće birati Skupština, već Visoki savet sudstva (VSS).
VSS će činiti šestoro sudija koje biraju njihove kolege, četiri člana iz reda istaknutih pravnika koje bira skupština dvotrećinskom većinom i predsednik vrhovnog suda po položaju.
Tužioce će birati Visoki savet tužilaca (VST) koji ima 11 članova, petoro biraju tužioci, četvoro bira Skupština na predlog odbora dvotrećinskom većinom, a vrhovni javni tužilac i ministar pravde su članovi po pložaju.
Ministarka je objasnila i kako će se birati kadrovi kad nema dvotrećinske većine ili tropetinske većine i rekla da komisiju za izbor čine predsednik Skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, vrhovni tužilac i Zaštitnik građana.
Ustavne promene odnose se i na stalnost sudijske funkcije, na vraćanje naziva Vrhovni sud i jačanje funkcije tužilaca.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR