1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija: na izborima će ipak biti političkog nadmetanja

27. novembar 2021.

Imenovanjem Marinike Tepić kao nosioca parlameterane liste, deo opozicije u Srbiji je indirektno dao do znanja da će učestvovati na svim izborima naredne godine.

https://p.dw.com/p/43Ybc
Archivbild: Serbien Belgrad | Coronakrise
Foto: Milos Miskov/AA/picture alliance

Opoziciona grupacija koju čine Stranka slobode i pravde (SSP), Narodna stranka (NS), Demokratska stranka (DS), Pokret slobodnih građana (PSG), kao i još nekoliko udruženja, najavila je da će njen nosilac parlamentarne liste biti Marinika Tepić, potpredsednica SSP.

Na taj način je potvrđeno da će opozicija učestvovati na svim izborima naredne godine, i da se odustalo od ideje bojkota izbora. Kako su optimistično naveli „izlazimo na izbore da pobedimo na svim nivoima", iako su se ogradili rekavši „uslovno rečeno izbore jer i dalje nemamo slobodne i poštene izbore".

Bojkot bez efekta - opozicija „prinuđena" na izbore

Izborni uslovi su međutim i dalje veoma loši i neizvesno je da li će tu biti bilo kakvog napretka do izbora. Stoga i politički analitičar Đorđe Vukadinović za DW kaže da „koliko je opozicija prošlog puta prebrzo proglasila bojkot, toliko je sada od njega prebrzo odustala".

„Razumem političke, psihološke i materijalne razloge za odustajanje od bojkota, ali će taj deo opozicije morati da objasni svojim biračima zašto se to čini. Verujem da će birači razumeti te motive, ali ipak ne bi trebalo potcenjivati birače i posmatrati ih kao neku pasivnu masu koja će bez pogovora slediti svoje vođe", smatra Vukadinović.

Ključni razlog zašto se sada ide na izbore je „što opozicija nije imala manevarskog prostora da taj bojkot ponovi još jednom", ocenjuje za DW Bojan Klačar, izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).

„Čini mi se da je opozicija shvatila za ovih godinu dana da vaninstitucionalno delovanje, sa skromnim resursima, i sa jakim političkim protivnikom, više ne može dati efekte i da je neophodno ući u vrlo jasnu i otvorenu političku borbu. Bojkot jeste ukazao na probleme u izbornom procesu, ali nije učinio opoziciju snažnijom, i stoga mislim da su morali da izađu na ove izbore", kaže Klačar.

Srebrenička rezolucija - glavna mana?

Okupljanje ove grupacije političkih stranaka, udruženja i pokreta prve kritike je doživelo od ostalih opozicionih stranaka koje smatraju da je neozbiljno što SSP, DS i PSG pokušavaju da monopoliziju opoziciju.

Opozicija tokom protesta, maja 2017.
Opozicija tokom protesta, maja 2017.Foto: picture-alliance/Pixsell/S. Ilic

Kada je reč o vlastima, na meti njenih kritika se pre svega našla Marinika Tepić, kao nosilac liste, kojoj se već dugo kao glavni greh na teret stavlja podrška skupštinskoj rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

„Specifičnost Marinike Tepić je što ona ima rejting koji je u samom vrhu opozicionih političara, ali isto tako ima i dosta negativnih ocena", ističe Đorđe Vukadinović.

„Dakle, ona može da donese dosta glasova kao stranački kandidat, ali kao nosilac liste široke koalicije - koja namerava da bude još šira - mislim da je tu njen domet relativno ograničen. Podrška rezoluciji o Srebrenici je možda nekima plus, ali to je opet u očima većine biračkog tela hendikep", napominje naš sagovornik.

Bojan Klačar takođe smatra da je njen izbor za nosioca liste „politički logičan, jer Marinka Tepić ima najbolji rejting unutar opozicije. Tome bi trebalo dodati i neke druge ne manje važne razloge, a to su da je reč o osobi koja je prepoznatljiva i politički iskusna, kako na terenu tako i u institucijama", navodi Klačar.

„Ali isto tako se može očekivati da će politički protivnici tragati za njenim manama, između ostalog će se koristiti i taj odnos prema Srebrenici. Mislim da će to pre svega biti jedna kritika da je ona neko je isuviše građanski orijentisan, i nedovoljno patriotski orijentisan, bez nekih važnih nacionalnih tema i poruka", kaže Klačar.

Nestranački kandidati

Pomenuta grupacija je javnost obavestila da će za beogradske izbore imati nestranačkog kandidata, a pretpostavlja se da će tako biti i za predsedničke izbore.

Đorđe Vukadinović ističe da istraživanja Nove srpske političke misli (NSPM) pokazuju „da nestranački kandidati imaju bolju prođu. To je negde i očekivano nakon dugogodišnje negativne kampanje protiv čelnika opozicije, što je najviše uticalo na njihove rejtinge, plus malo i minuli rad u prošloj vlasti".

Interni problemi opozicije

Kao možda najslabija karika u novoproglašenoj koaliciji pokazuje se Narodna stranka (NS) Vuka Jeremića i to pre svega zbog brojnih unutrašnjih problema.

Vuk Jeremić
Vuk JeremićFoto: picture-alliance/dpa/D. Vojinovic

Tu stranku je u poslednje vreme napustio solidan broj visoko profilisanih ljudi uključujući i potpredsednika stranke Zdravka Ponoša. Ponoš nije formalno napustio stranku, ali je rekao da se neće ponovo kandidovati za stranačke funkcije i da će biti samo običan član, što su mnogi protumačili kao praktičan izlazak iz stranke. Razlog nije zvanično poznat, ali je sam Ponoš naveo da je reč o negativnom odnosu Vuka Jeremića prema činjenici da ga je deo opozicije video kao dobrog kandidata za srpske predsedničke izbore.

„S jedne strane Narodna stranka infrastrukturno verovatno najbolje stoji u toj koaliciji, kao i po prepoznatljivosti mnogih imena u vrhu stranke. Ali ono što jeste loša vest za NS i opoziciju jeste da već u najavi vašeg učestvovanja na izborima vi morate da se suočavate sa internim problemima. A stranke u kampanji ne bi trebalo da se bave sopstvenim problemima već problemima birača", ocenjuje izvršni direktor CESID-a.

Karte još nisu promešane

Đorđe Vukadinović procenjuje „da će do izbora biti još mešanja karata i tenzija, jer dobar deo opozicione javnosti neće blagonaklono gledati na ovaj izlazak na izbore pod još uvek lošim uslovima. Sa druge strane su buknule ove ekološke teme i protesti i stoga očekujem neka - ne toliko stranačka - koliko društvena komešanja. Zato mislim da to što deluje da je opozicija na neki način digla ruke od predsedničkih i parlamentarnih izbora i fokusirala se na beogradske, ne mora značiti da će to tako i ostati", smatra ovaj politički analitičar.

Ako govorimo o izbornim uslovima, možemo reći „da ništa od dogovorenih mera nije počelo da daje efekte. Ako dođe do dobre primene ovih mera doći će do ograničenog napretka, ali moje mišljenje je da će najveći napredak biti što ćemo ipak imati političko nadmetanje i bolju međusobnu kontrolu političkih stranaka", zaključuje Bojan Klačar.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu