Sporazum o prodaji eskadrile francuskih borbenih aviona Hrvatskoj, potpisan je drugog dana posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona toj državi.
Vrijednost eskadrile je milijardu eura, koliko je prošle godine iznosila ukupna robna razmjena dviju zemalja.
Kupoprodajni ugovor za 12 rabljenih borbenih aviona Rafale zapečaćen tutnjavom tih aviona nad Zagrebom i potpisani ugovor o strateškom partnerstvu Francuske i Hrvatske, rezultat je nepunih 24 sata boravka Macrona u Hrvatskoj.
'Game changer'
"Dobivamo najmodernije zrakoplove koji će sigurno utjecati i na vanjskopolitički, sigurnosni i obrambeni karakter Hrvatske, ali prije svega dobijamo sposobnost brinuti o doprinosu u okviru našeg savezništva u NATO. Europskoj uniji i drugim međunarodnim misijama“, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon potpisivanja ugovora.
„To je game changer. Dobit ćemo sposobnost kakvu do sada nismo imali. Zrakoplovstvo i vojska imat će na raspolaganju avione kakve od juga Njemačke pa do Grčke nema nitko. Možemo biti izvoznici sigurnosti i važan čimbenik stabilnosti na jugoistoku Europe", dodao je Plenković.
Potpora za ulazak u šengen sustav i eurozonu
Hrvatska je od Macrona mogla čuti i zjave o francuskoj potporu za ulazak u šengenski sustav i eurozonu.
„To je politički ulazak, rezultat rada i u skladu je s onim što želim za schengensku reformu koju ćemo donijeti u veljači pod francuskim predsjedanjem, koja znači jaču Schengen zonu, konkretniju u zaštiti vanjskih granica i mnogo više politički schengenski prostor u upravljanju, to je srž reforme koju ćemo donijeti”, kazao je Macron.
“Hrvatska je potvrdila da je solidna, da ima solidnu organizaciju zaštite svojih vanjskih granica u odnosu na borbu protiv krijumčarenja i potvrdila je sposobnost nadzora granica. To će Schengen učiniti učinkovitijim i omogućit će da u našu suradnju integriramo sve što postoji u Hrvatskoj“, dodao je francuski predsjednik.
Hrvatska očekuje da bi procedura donošenja formalne odluke o pristupanju Schengenu mogla započeti u prosincu ove godine tijekom slovenskog predsjedanja EU-om, a konačna odluka biti donesena za vrijeme francuskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine.
Macron o tenzijama na Zapadnom Balkanu
Macron je komentirao i situaciju i tenzije na prostoru Zapadnog Balkana.
Smatram da Zapadni Balkan ima europski put, podržat ću osnaživanje tih veza”, naglasio je.
“Što se tiče Zapadnog Balkana, u Sofiji nismo rekli da smo protiv toga, htjeli smo reći da treba riješiti probleme. U idućim mjesecima ćemo učiniti više kako bi stabilizirali situaciju između Bugarske i Sjeverne Makedonije, da se u BiH izvrši reforma izbornog zakona. Znamo za tenzije Prištine i Beograda. Vizija je da trebamo izgraditi prostor mira, stabilnosti i suradnje", kazao je Macron.
Što Macronov posjet znači za Hrvatsku
“Dolazak Emanuela Macrona jasna je potvrda da Hrvatska može tražiti prostor umrežavanja unutar samog srca Europske unije, i da odnosi Zagreba i Pariza mogu prerasti u nešto što bi se moglo zvati strateškim, u onoj mjeri u kojoj Hrvatska može biti strateški partner Francuskoj”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) dugogodišnji vanjskopolitički analitičar “Jutarnjeg lista” Željko Trkanjec.
“Ali može biti, jer Francuskoj je hrvatski glas važan i po pitanju nuklearne enerije, i po pitanju odnosa prema budućem europskom proračunu, i o Paktu o stabilnosti i rastu. Dakle, sve su to elementi gdje će Hrvatska usklađivati svoju politiku s Parizom, što je dobro. Pariz će usklađivati svoju politiku s Berlinom i Rimom, jer će se 26. studenog potpisati Kvirinalski sporazum Pariza i Rima, dakle Hrvatska će svoju politiku vezivati uz samo srce Europske unije,” procjenjuje Trkanjec.
Po njegovoj ocjeni, to je jasan pokazatelj da se Hrvatska neće okretati prema “negativnom istoku” Europe – Mađarskoj i Poljskoj, već da će se zajedno sa Francuskom i Njemačkom zalagati za jaču i integriraniju Europu.
Macrona je danas primio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, Mate Rimac prezentirao mu je dva nova modela Nevere i Bugattija, a svoj posjet Zagrebu francuski zaključio je ručkom na kojem su bili brojni hrvatski građani čija je karijera ili život povezan s Francuskom – od Tereze Kesovije do Joška Skoblara.
U obilasku grada Macron je razgovarao i sa majkom francuskog dobrovoljca u Hrvatskoj vojsci Jeana –Michela Nicoliera, koji je 1991. ranjen u obrani Vukovara i ubijen zajedno sa preko 260 ranjenika i zarobljenika na dobru Ovčara. Ona je zatražila da joj Macron pomogne u potrazi za posmrtnim ostacima njenog sina.
