Gosti N1: Ne možemo očekivati izborne uslove bolje nego 2020.

Vesti 24. okt 202111:50 > 12:14 9 komentara
N1

Pravnik Milan Antonijević i Raša Nedeljkov iz neprofitne organizacije CRTA nisu optimisti da će se posle međustranačkih dijaloga sa i bez posredovanja stranaca bilo šta suštinski promeniti kada se radi o izbornim uslovima. "OEBS i ODIHR (Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava) misija su odradile svoj posao, imaju jasne smernice šta treba da se uradi, ali rezultat dijaloga bez posredovanja stranaca ne da je jasne smernice da će se bilo šta promeniti", smatra Antonijević. Nedeljkov ukazuje da je to "pre svega, poraz za nas građane, jer ne možemo očekivati izborne uslove bolje nego 2020, jer nijedna odluka koja se bavi ključnim problemima neće uopšte biti dotaknuta".

Antonijević u Novom danu na TV N1 poručuje da je odluka da i beogradski i predsednički i vanredni parlamentarni izbori budu istog dana – 3. aprila, „politička odluka koja govori o trenutnoj proceni procenata koliko ko može da dobije i zato su odlučili da svi izbori budu u isto vreme“.

Povezane vesti

Nedeljkov ukazuje da je „propušteno vreme da se ozbiljno reformišu procesi kojima se uređuje izborni proces“. Dodaje da su iz oba međustranačka dijaloga proistekli „prilično neodređeni rezultati, mnogi političkog karaktera koji su samo zagrebali preporuke OEBS i ODIHR“.

„Najveći problem i za jedan i za drugi dijalog je što je javnost isključena, mi ne znamo o čemu se tamo razgovaralo“, navodi on.

„Biće nekakvih promena, ali neće biti dovoljne da građanima i učesnicima omoguće slobodu i ravnopravne izbore“, dodaje Nedeljkov.

A na to kako gledaju na formiranje Privremenog nadzornog tela za praćenje medija tokom izborne kampanje i da li opozicione partije treba da delegiraju svog predstavnika u taj organ, Antonijević kaže da je odluka na njima da li žele da imaju informacije o tome kako to telo funkcioniše. Ali, smatra da, imajući u vidu kako se biraju članovi tog tela, neće biti prostora za dobre odluke u predizbornom periodu.

U skladu sa završnim dokumentom Međustranačkog dijaloga o izbornim uslovima uz posredovanje Evropskog parlamenta od 18. septembra 2021. godine Privremeno nadzorno telo će imati 12 članova: šest predlaže Regulatorno telo za elektronske medije (REM), a preostalih šest (u formatu 3+3) predlaže predsednik Narodne skupštine nakon konsultacija sa kofasilitatorima Međustranačkog dijaloga o izbornim uslovima uz posredovanje Evropskog parlamenta.

Nedeljkov: Privremeno nadzorno telo – Frankenštajn

„Privremeno nadzorno telo ne samo da je protivzakonito, već se primenom dogovororenog u dijalogu direktno krše zakoni ove zemlje. Čini mi se da je crvena linija za vlast bilo
zakonsko kontrolisanje komercijalnih pružalaca medijskih usluga, već drugi put u dijalogu politčkih stranaka imamo da se na komercijalne emitere ne odnosi Zakon o elektronskim medijima, koji ih obavezuje da poštuju i član 47 – da svaki pružalac medijskih usluga mora da izveštava javnost istinito, pravovremeno, objektivno“, smatra Nedeljkov.

Ističe da je to telo „prilično čudno, mi smo ga definisali kao Frankenštajna, jer imate telo sastavljeno od predstavnika REM-a koje treba da kontroliše REM, koji će (dogovoreno) sprovoditi između ostalih i Ministarstvo koje po zakonu ne bi trebalo da bude nadređeno jednom nezavisnom regulatornom telu“.

„Na kraju krajeva u javnosti će se stvarati nesigurnost i zabuna ovim telom, a nikakav dobar doprinos neće imati u odnosu na kvalitet izbornih uslova“, kaže on i dodaje da će i ovoga puta privatni pružaoci medijskih usluga biti oslobođeni od odgovornosti.

Podseća da smo „samo u oktobru imali 37 direktnih obraćanja predsednika (države Aleksandra Vučića), od čega je televizija Pink emitovala 27 puta, u izbornoj kampanji po regularnim pravilima to ne bi bilo moguće, REM ni ovoga puta verovatno neće reagovati“.

Antonijević se nada da će javnost izvršiti pritisak na tužilaštvo da reaguju na krivične prijave na kršenje izbornog procesa, kao i da će se građani osnažiti da govore o pritiscima, kada ih neko pritiska da glasaju za vladajuću stranku.

Na pitanje da li će građani biti informisani dovoljno tokom predizborne kampanje, Nedeljkov ocenjuje da imamo dve potpuno različite realnosti kada se radi o medijima, odnosno sa jedne strane su televizije sa nacionalnom frekvencijom, gde se ne mogu dobiti informacije o aferama i problemima, i nezavisni mediji koji se time bave.

Dodaje i da spajanje izbora nije u demokratskom duhu.

„Ti koji su to odlučili vodili su se uskim interesom a to je da istaknu jednu osobu koju promovišu od početka – sve će se vrteti oko kulta jedne ličnosti, a o problemima građana neće biti reči. Glasaćete suštinski o jednoj osobi, a ne o politikama, i tu su građani potpuno zanemareni. Ovo je prilika za opozicione partije da izađu iz zone komfora i da ponude rešenja građanima“, ukazuje on.

A na to kako izgleda Narodna skupština i česti govor mržnje koji se u njoj može čuti, što je konstatovano i u Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije, Antonijević ocenjuje da su
„skupštini dati svi mogući alati da budu najgori mogući, mi takav parlament nismo imali, ni tokom Miloševića, tada je ona bilo mesto na kojem se dešavala rasprava, nije viđen ovakav način uništavanja drugačijeg mišljenje“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare