DESET GODINA OD RASFORMIRANJA TERORISTIČKE GRUPE ETA: Španija i dalje leči rane koje su im naneli baskijski separatisti
Foto: AFP / AFP / Profimedia

stotine mrtvih

DESET GODINA OD RASFORMIRANJA TERORISTIČKE GRUPE ETA: Španija i dalje leči rane koje su im naneli baskijski separatisti

Planeta -

Deceniju pošto je baskijska separatistička grupa ETA položila oružje, severna Španija i dalje pokušava da se izbori sa decenijama krvoprolića.

U snimku koji su objavili 2011. godine, trojica maskiranih ETA lidera saopštili su da je grupa, koja je u EU klasifikovana kao teroristička organizacija, definitivno prekinula sa svojom oružanom aktinvošću.

"Svreme je da se sa nadom okrenemo budućnosti. Vreme je da budemo odgovorni i hrabvri", rekli su oni i na kraju snimka podigli pesnice u vazduh.

"Posle deset godina smo napredovali, ali postoje neke rane koje i dalje ne mogu da se zacele", naveo je regionalni lider Inigo Urkuljo iz umerene baskijske nacionalističle PNV stranke u kolumni objavljenoj proteklog vikenda, na desetogodišnjicu proglašenja primirja.

Stvorena 1959. na vrhuncu diktature Fransiska Franka koji je gušio baskijsku kulturu i jezik, ETA je optužena za smrt više od 850 ljudi u svojoj borbi za nezavisnu Baskiju na severu Španije i jugozapadu Francuske.

Njihova odluka da polože oružje bila je "velika prekretnica" za baskijski separatistički pokret, kaže politički naučnik Rafael Leonsio Calvo, autor knjige o ETA. "Bilo je to iznenađenje, naročito što je to bila unilateralna odluka bez pokušaja trampe... u realnosti, to je bio dug proces", rekao je on Frans presu.

Oslabljeni hapšenjima

Nekoliko nedelja pre saopštenja, posrednici su organizovali tajne pregovore između ETA lidera i španske vlade. Pregovori su rezultirali mirovnom konferencijom u oktobru 2011. u San Sebastijanu gde je ETA pozvana da prekine svoju oružanu borbu i "promoviše pomirenje".

U to vreme, ETA je bila značajno oslavljena hapšenjima glavnih vođa i zaplenama oružja,

Grupu je pritiskalo i njihovo političko krilo, koje je pak bilo pod pritiskom baskijske javnosti, da promeni strategiju i odustane od nasilja, rekao je sociolog sa Baskijskog univerziteta Eguzki Urteaga. "Tokom Frankove ere, ETA je imala koristi od te aure da su protivnici režima. Ali to se promenilo sa napadima, a naročito posle 1995. godine kada su ih proširili na članove civilnog društva", dodao je on.

Ćorsokak

To misli i Kalvo i dodaje da je ETA u tom trenutku bila u "ćorsokaku". "Ankete su pokazale da je čak i među separatistima podrška ETA-i značajno opala", rekao je on.

ETA je nastavila da "paficikacijom" i u aprilu 2017. predala je oružje, a godinu dana kasnije su se izvinili žrtvama, svega nekoliko dana pre nego što su proglasili da su se raspali.

No, i pored toga, nezadovoljstvo i tuga i dalje žive.

Porodice žrtava žestoko su kritikovale zabave organizovane prilikom puštanja članova ETA iz zatvora i ukazuju da nekih 300 ubistava ETA-e i dalje nije rešeno.

Portparol španske vlade Izabel Rodrigez rekla je danas da baskijski separatisti moraju da "odu mnogo dalje" i osudila je proslave.

Porodice ETA zatvorenika se pak žale da su mnogi i dalje po zatvorima, daleko od svojih najdražih.

Međutim, protest planiran za septembar, kako bi se zatražilo oslobađanje člana ETA Anrija PAroa koji služi dugogodišnju kaznu zatvora zbog ubistva 39 osoba, otkazan je jer su najavljene kontrademonstracije.

Arnaldo Otegi, lider levičarske baskijske stranke koja se bori za nezavisnost EU Bildu, koja se smatra naslednikom bivšeg političkog krila ETA, početkom sedmice se ponovo izvinio zbog "patnji" koje su pretrpele žrtve ETA. "To nikada nije smelo da se dogodi", rekao je on.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track