Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima naći će se posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u srijedu, 20. oktobra.
Ovim Zakonom predviđa se osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva ovog bosanskohercegovačkog entiteta, kao ovlaštenog organa nadležnog za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS.
U prijedlogu se navodi kako je Agencija “samostalna upravna organizacija i ima svojstvo pravnog lica”.
"Na organizaciju i rad Agencije primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje oblast republičke uprave ukoliko ovim zakonom nije drugačije uređeno", navodi se u prijedlogu zakona objavljenom na službenoj stranici NSRS u utorak, 19. oktobra.
Inače, na nivou BiH postoji Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH koja je osnovana Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima kao ovlašteno tijelo odgovorno za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u BiH.
Sa radom je počela 2009. godine.
Agencija je osnovana zbog uspostavljanja i nadzora jedinstvenog tržišta lijekova i medicinskih sredstava na nivou BiH.
Miladin Stanić, šef kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u NSRS, na konferenciji za novinare je kazao da opozicija neće podržati ovaj Zakon.
“Pred nama je namjera da najviši zakonodavni organ RS krši pozitivne zakone”, ocjenjuje Miladin Stanić.
Kako kaže Stanić, NSRS nije prava adresa za te zakonske izmjene, nego Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, (SNSD) najavio je da će tražiti prenos svih nadležnosti sa državnog na entitetski nivo.
Nakon što je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina, predstavnici iz RS bojkotuju rad državnih institucija.
Šta predviđa Ustav BiH?
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
Na sjednici i o kisiku
Na sutrašnjoj sjednici raspravljat će se o stanju u isporuci kiseonika javnim zdravstvenim ustanovama u RS.
Ovo je dogovoreno na sjednici skupštinskog kolegija u utorak, 19. oktobra.
Poslanici će raspravljati o informaciji o problemima isporuke kiseonika odgovarajuće kvalitete i koncentracije propisane za lijek Javnim zdravstvenim ustanovama u ovom entitetu za vrijeme vanredne situacije izazvane virusom korona, te Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, po hitnom postupku.
Predviđeno je da uvodno izlaganje podnese ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS Alen Šeranić.
U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka je u ponedjeljak 18.oktobra formiran predmet protiv Aleksandra Zolaka, direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH).
Formiranje predmeta uslijedilo je po krivičnoj prijavi Vlade Republike Srpske od 15. oktobra protiv Zolaka, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja.
U prijavi se navodi da je Zolak od 24. septembra koristio svaku priliku, uključujući medijski nastup na teritoriji RS i BiH “kako bi iznosio netačne, dvosmislene i neprovjerene informacije kao i informacije koje su suprotne utvrđenom činjeničnom stanju utvrđenom od strane stručnih institucija, a u vezi upotrebe kiseonika u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama u RS, u smislu da se umjesto kiseonika koji ima medicinska svojstva za liječenje pacijenata koristi industrijski kiseonik".
Ističe se i da je iznosio neistine, iako je Vlada RS odmah nakon pojavljivanja u javnosti pomenutih dezinformacija angažovala referentnu laboratoriju iz Srbije koja je izvršila uzorkovanje kiseonika koji se koristi u Unverzitetsko-kliničkom centru RS i prijedorskoj bolnici.
“Rezultati analize i ispitivanja jasno pokazali da se u obje zdravstvene ustanove koristi kiseonik koji ispunjava sve propisane uslove za liječenje pacijenata i čak da ima veći procenat medicinskih karakteristika i svojstava od onih koji su standard u farmakologiji i medicine”, saopšteno je iz Vlade RS.
Aleksandar Zolak saopštio je 12. oktobra, da se već 17 dana "namjerno ne nabavlja" medicinski kiseonik u RS u dovoljnim količinama za liječenje pacijenata.
Kazao je da je to "najbitniji" od brojnih pritisaka koji imaju za cilj da Agencija za lijekove i medicinska sredstva da "bilo kakvu vrstu saglasnosti kojom bi se 'ozakonilo' korištenje tehničkog/industrijskog gasa u liječenju pacijenata u Republici Srpskoj".
Zdravstvene ustanove u RS saopštile su kako na raspolaganju imaju vrlo male zalihe kiseonika za liječenje pacijenata, nakon što je 28. septembra glavnom dobavljaču kiseonika, firmi TGT Tehnogas iz Laktaša, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zabranila proizvodnju i promet kiseonika.
Iz Agencije je tada navedeno da firma “TGT Tehnogas” nije registrovana za prodaju medicinskog kiseonika – lijeka, niti za proizvodnju medicinskog kiseonika.
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković podnio je 27. septembra krivičnu prijavu protiv Radovana Viškovića, premijera RS, i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Tužilaštva RS.
