18. oktobar  2021. 00.10  | Izvor: Tanjug

Vremeplov: Postavljen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave

NOVI SAD -

Na današnji dan 1692. godine izaslanik cara Leopolda I Habzburškog knez Kroj postavio je kamen temeljac sadašnje Petrovaradinske tvrđave, na ruševinama srednjovekovnog utvrđenja na uzvisini 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava sastojala se od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila okružena šančevima s vodom. Iz naselja Petrovaradinski Šanac na suprotnoj strani Dunava izrašće vremenom Novi Sad.

Danas je ponedeljak, 18. oktobar, 291. dan 2021. Do kraja godine ima 74 dana.

petrovaradinska, tvrdjava, dunav, novi, sad

1685 - Francuski kralj Luj XIV izdao je Edikt iz Fontenbloa, kojim je poništen Nantski edikt (iz 1598), čime su hugenoti (protestanti kalvinisti) lišeni verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV .

1697 - Rođen je italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. veka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

1756 - Umro je Visarion Pavlović, episkop bački. Rodom je bio iz Sent-Andreje. Osnivač je Latinsko-slovenske škole u Novom Sadu 1731. koja je imala rang niže realne gimnazije, kao i prve gradske bolnice 1741. Škola je znatno doprinela formiranju naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini. U njoj je izvesno vreme predavao i Jovan Rajić (1763-1767). Knjige su uglavnom pribavljane iz Rusije. Sagradio je 1741. vladičanski dvor u Novom Sadu, koji je razoren prilikom strahovitog bombardovanja Novog Sada 1849. Današnji vladičanski dvor bačkih episkopa sagrađen je 1901. po projektu Vladimira Nikolića, na mestu starog, u Zmaj Jovinoj ulici. Pavlović je važio za energičnog, pa i prekog čoveka, ali je bio i veoma preduzimljiv. Na mestu bačkog episkopa nasledio ga je Mojsije Putnik.

1797 - U mestašcu Kampoformio sklopile su mir Austrija i Francuska, kojim je ukinuta Mletačka republika. Francuska je preuzela mletačke posede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru kao i austrijsku Nizozemsku (Belgija), a Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku. Sve ove teritorije će Francuska preuzeti od Austrije 1809. Bečkim mirom.

1856 - Rođen je srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član niza naučnih društava. Osnovao je Srpsko geološko društvo i Mineraloško-geološki zavod i pokrenuo časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je brojnih radova iz oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvete i spoljnih poslova Kraljevine Srbije i jedan je od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Dela: "Geologija Srbije I i II ", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

1860 - Britanske trupe spalile su do temelja Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.

1865 - Umro je engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dva puta premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1867 - Ceremonijom u Sitki, tada Novoarhangelsk, Aljaska, SAD su od Rusije formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara. Aljaska je 1959. postala 49. savezna država SAD.

1893 - Umro je francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. veka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha (Ave Maria).

1907 - Zaključena je Druga međunarodna mirovna konferencija u Hagu, na kojoj su kodifikovana brojna pravila međunarodnog prava, posebno ratnog. U radu skupa učestvovale su 44 države, uključujući Kraljevinu Srbiju.

1910 - Rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gde je i doktorirao. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više časopisa. Između dva svetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je 1942. u okupiranom Beogradu i streljan. Dela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovek koji je ukrao sunce".

1919 - Rođen je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

1921 - Rođen je Džes Helms, američki republikanski senator i vodeći konzervativni političar. Poznat po nadimku "senator Ne", Helms je, između ostalog, upamćen po protivljenju slanju američkih trupa u Bosnu, blokiranju ratifikacije međunarodnih sporazuma, među kojima i Sveobuhvatnog sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja, kao i protokola iz Kjota o globalnom zagrevanju. Radio je i kao urednik u novinama i televizijski komentator, a u Senat je prvi put ušao 1972.

1922 - Osnovana je Britanska radio kompanija ( BBC ).

1925 - Rođena je grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne uprave, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

1931 - Umro je američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svet brojnim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovečanstva".

1931 - Rođen je Svetozar Stojanović, srpski filozof i politički teoretičar. Rođen je u Kragujevcu, školovao se i doktorirao u Beogradu 1962. Pripadao je grupi nastavnika koji su uklonjeni sa beogradskog Filozofskog fakulteta 1974. Dela: "Savremena meta-etika", "Između ideala i stvarnosti", "Istorija i partijska svest", "Na srpskom delu Titanika".

1967 - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao je u atmosferu Venere i emitovao podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.

1982 - Umro je francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa levog krila Radikal-socijalističke partije, koji je postavši predsednik vlade 1954. okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svetskom ratu borio se u Pokretu otpora do 1942. posle čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

1989 - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Nemačke Erih Honeker je odmah posle posete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova podneo ostavku iz "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije izabran je Egon Krenc.

1991 - Televizija Beograd počela je da emituje program preko satelita.

1998 - Najmanje 700 osoba poginulo je prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

1998 - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom levičarskih gerilaca, poginule su 62 osobe.

1998 - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu je, na kraju šestodnevne posete Kini, razgovarao s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dve strane od 1949.

2000 - Senat SAD odobrio je prodaju hrane i lekova Kubi, što je bila krupna promena u politici strogog embarga koji je protiv te karipske zemlje Vašington zaveo četiri decenije ranije.

2002 - U centru Moskve atentatori su ubili gubernatora ruske dalekoistočne Magadanske oblasti Valentina Cvetkova.

2005 - Umro je ideolog perestrojke Aleksandar Jakovljev, prvak grupe proliberalno opredeljenih sovjetskih komunista, koji je formulisao ideju reforme Sovjetskog Saveza, poznatu kao perestrojka.

2006 - Preminuo je akademik Zvonko Marić, istaknuti naučnik u oblasti teorijske fizike. Rođen u Bujanovcu, studirao je fiziku u Beogradu i Zagrebu (kod Ivana Supeka) i u školi za teorijsku fiziku Nila Bora u Kopenhagenu. Marić je godinama bio najistaknutija ličnost teorijske fizike u Srbiji. Od 1960. do 1970. rukovodio je Laboratorijom za teorijsku fiziku u Institutu u Vinči. Istovremeno je počeo da razvija saradnju sa francuskim Institutom za nuklearne nauke u Orseju i Institutom Anri Poenkare u Parizu. Pet godina po osnivanju Instituta za fiziku, 1970. godine, Marić postaje rukovodilac novoosnovane laboratorije za Teorijsku fiziku. Od 2000. bio je predsednik odnosno član upravnog odbora Instituta.

2007 - Najmanje 133 osobe poginule su dok je više od 450 povređeno, u Karačiju, u napadu na konvoj u kojem se nalazila bivša pakistanska premijerka Benazir Buto, koja se vratila u zemlju posle osmogodišnjeg egzila. Meta napada bio je kamion-platforma, na kojem se Buto vozila od aerodroma, pozdravljajući stotine hiljada svojih pristalica na ulicama najmnogoljudnijeg pakistanskog grada.

2013 - Vlasti Etiopije predstavile su prvu fazu programa svemirskog istraživanja, otvorivši i najveću istočnoafričku opservatoriju. Program predvodi poznati etiopsko američki fizičar Solomon Bilej a finansira etiopsko-saudijski tajkun Mohamed Alamudi. Osim Etiopije u Africi svemirski program ima i Južna Afrika.

2019 - Više od pola miliona ljudi okupilo se u Barseloni na protestima protiv presuda koje su donete nosiocima separatizma u Kataloniji. Bio je to najmasovniji protestni skup u nizu pošto je Vrhovni sud u Madridu osudio devet lica na zatvorske kazne od 9 do 13 godina zbog organizovanja referenduma o nezavisnosti i proglašenja separacije Katalonije. Predsednik Vlade Španije Pedro Sančes, tim povodom, naglasio je da nikome nije suđeno zbog ideja nego zbog nepoštovanja zakona.

2019 - Dogodio se najduži komercijalni let u istoriji vazduhoplovstva. Avion Boing 787-9, na trasi Njujork - Sidnej, ukupne dužine 16.000 kilometara, tokom 19-časovnog leta nije sletao.

Tagovi