Grand i Donkafe dogovarali cene kafe? 1foto: Stefana Savić

Tržište kafe u Srbiji karakteriše to što dva proizvođača kontrolišu čak 80 odsto tržišnog kolača. Atlantik grupa drži brendove Grand kafu, Barkafe i Bonito, dok kompanija Štraus Adriatik drži Donkafu i Kafu C.

Komisija za zaštitu konkurencije juče je objavila da pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije, jer se u prethodnih pet godina cene dva najjača proizvoda mlevene Grand gold kafe i Donkafe moment od 200 grama, prema istraživanju KZK, nisu menjale sa cenama sirove kafe, pa tako mlevena kafa u Srbiji nije pojeftinila ni kada je cena sirove kafe na svetskim berzama dostigla desetogodišnji minimum.

S druge strane utvrđeno je da je stepen korelacije cena ova dva proizvoda čak 80 odsto i da postoji „veoma visoka usklađenost kretanja cena ova dva proizvoda“.

KZK je uočila da je početkom 2017. godine cena kafe kod oba proizvođača skočila naglo i simultano i posle se više nije značajnije smanjivala.

U tržišnoj utakmici kada bi pala cena sirovine, jedan od učesnika bi to iskoristio da nižom cenom pokuša da osvoji što veći deo tržišta.

Tokom 2017, 2018. i 2019. godine cena sirove kafe pala je na najniži nivo u prethodnih 10 godina, i tek 2021. godine se vratila na nivo iz 2017.

To nijedan od igrača nije iskoristio da spusti cene iako se prema godišnjem izveštaju za 2017. godinu Štraus Adriatik kompanije navodi da je „na prodaju uticalo povećanje cene, posebno u prvom kvartalu, uprkos trendu preferencija potrošača da kupuju jeftinije brendove kafe i erozije cena zbog oštre konkurencije“.

Takođe, prema iskazima predstavnika obe kompanije cena sirove kafe učestvuje sa preko 90 odsto u formiranju cene finalnog proizvoda.

„Bilo bi očekivano da su se maloprodajne cene mlevene kafe i cene sirove kafe na berzama kretale u istom smeru, te da je postojala korelacija kretanja cena tokom posmatranog perioda“, navodi se u obrazloženju KZK i to ne samo da nije bilo korelacije već su se cene u maloprodaji kretale u suprotnom smeru od cena sirovine pa je zaključeno da se cene formiraju pod dejstvom nekih drugih faktora, a ne kao posledica tržišnih uslova.

KZK je primetila i usklađenost izjava predstavnika obe kompanije u pogledu budućeg kretanja cena.

Tako je u periodu od 2017. godine do danas kompanija Štraus Adriatik u nekoliko navrata javno iznosila procene da li će promene na svetskom tržištu sirove kafe uticati na promene cena kafe u Srbiji, pri čemu je ponavljana konstatacija da cene nisu menjane od 2017. godine i da neće biti menjane.

Slične izjave u medijima su uočene i od strane generalnog direktora strateškog poslovnog područja kafa Atlantik grupe. I stvarno cena kafe se nije menjala.

„Praćenjem datih izjava, uočava se da je tokom posmatranog perioda postojala podudarnost u izjavama da neće doći do promene cena, kao i da nakon ovih izjava nije dolazilo do povećanja, ali ni do smanjenja cena. Poslednja od posmatranih izjava je izjava direktora kompanije Štraus Adriatik iz jula 2021. godine, prema kojoj će kafa poskupeti u sledeća dva meseca, bez tačnog navođenja iznosa poskupljenja, ali uz napomenu da je reč o minimalnom povećanju cena. Nakon ove izjave je krajem jula 2021. godine usledila izjava i generalnog direktora strateškog poslovnog područja Kafa Atlantik grupe kojom je potvrdio da će doći do rasta maloprodajnih cena kafe i da cenovne korekcije predstavljaju neminovnost“, stoji u obrazloženju KZK.

Zbog svega ovoga KZK je zaključila da dve najveće kompanije na tržištu kafe najranije od 2017. do 2020, a moguće i kasnije, usaglašavaju poslovne strategije u vezi sa cenama mlevene kafe.

„Na ovaj način, predmetna društva bi saradnjom zamenila međusobnu konkurenciju, pri čemu navedeno ponašanje ima za cilj ili posledicu značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje konkurencije u Srbiji“, zaključuje Komisija za zaštitu konkurencije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari