Iz Srbije odlaze oni najmanje i najviše obrazovani: Nema posla u struci ili rade za minimalac
Svake godine iz Srbije, najčešće zbog ekonomskih razloga, ode i do 50.000 građana.
Foto: Pixabay
Upravo su ekonomske posledice tih odlazaka i najveće jer samo troškovi obrazovanja svih ljudi koji u toku jedne godine odu iz Srbije iznose između 960 miliona i 1,2 milijarde evra, rezultati su istraživanja Vestminsterske fondacije za demokratiju i Instituta za razvoj i inovacije.
U studiji "Troškovi emigracije mladih" navodi se da ovaj trošak varira u zavisnosti od obrazovne strukture, a o kolikom se trošku radi dovoljno govori i to da je ukupan izvoz informaciono-komunikacionih usluga u 2018. godini iznosio 1,1 milijardu evra, dok je izvoz celokupnog sektora poljoprivrede u rodnim godinama nekih 900 miliona evra.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da je u školovanje jednog našeg građanina od predškolskog uzrasta, preko osnovne i četvorogodišnje srednje škole do kraja akademskih studija koje su u proseku trajale pet godina i okončane su 2018. godine, uloženo oko 34.000 evra. Troškovi srednjoškolskog obrazovanja koje je trajalo četiri godine i okončano iste godine koštalo je nepunih 21.000 evra, dok su troškovi osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja 13.500 evra.
Više od 90 odsto mladih upitanih da kažu zbog čega odlaze reklo je da je razlog ekonomske prirode – nemogućnost da nađu posao u struci, ali i posao uopšte, ali i slabo plaćen posao ili nizak životni standard.
"Kada pogledamo vrednost visokog obrazovanja i da to košta minimum 30.000 evra, zaista je ogromna vrednost. Sa druge strane, da je ta vrednost i tri puta veća, ona ne daje ono što mladima treba, a to je dostojanstven život", kaže za Danas Ružica Grabovac Marković, predsednica Sekcije mladih Saveza samostalnih sindikata.
Nakon završenog obrazovanja, pa neka to bude i srednje, mladi se suočavaju sa tim da će na početku primati minimalac, iako on, po zakonu, treba da se primenjuje samo šest meseci.
"Kod nas u Srbiji je postala praksa da se prima minimalac, i kada znate da će takav start biti, nemate ni želju da potražite nešto više, snovi se uruše odmah i počinjete da tražite kartu u jednom pravcu", ističe ona.
Ono što takođe ne valja u tom startu, kako kaže, jeste što se od mladih očekuje da budu odgovorni, vredni, progresivni, ambiciozni i donose zaradu poslodavcu.
"Ali uslovi rada, napredak u karijeri i visina plate moraju debelo da se zarade, bez naznaka da će ih zaista i biti, već samo u priči. Zato mladi, pa i strani državljani, žele da se školuju u Srbiji i onda trbuhom za kruhom", naglašava Grabovac Marković.
Žao joj je, napominje, što mlade niko ne pita šta oni zaista žele, što se svi bore za mlade, a mlade niko ne pita.
"Ako neko pita, neka zna da nam treba sigurno radno mesto nakon završenog školovanja, mogućnost napretka u karijeri, rad u struci, plata za život, kao i povoljni stambeni krediti za mlade naučnike i bračne parove. Kada to neko nekad ispuni, verujem da će i stopa migracije biti manja", ističe Ružica Grabovac Marković.
Iz Srbije je samo u periodu između 2012. i 2016. otišlo 245.000 ljudi, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, što je u proseku godišnje 49.000 ljudi. Prema statistici OECD, više od polovine migranata iz Srbije odlazi u Nemačku, oko 17 odsto u Austriju, dok je Slovenija na trećem mestu.
Većina odlazi u razvijene zemlje, a od ukupno 964.000 koliko ih je pre šest godina živelo van granica naše zemlje, dve trećine je život nastavilo u Zapadnoj Evropi.
Rezultati ove analize, kako se navodi u njoj, pokazali su i da je direktno i indirektno, usled nemogućnosti da se godišnji odliv stanovništva spreči njihovim zapošljavanjem, stvoren godišnji gubitak bruto dodate vrednosti u iznosu od 897,3 miliona evra što je nekih 2,1 odsto BDP-a iz 2018. godine.
"Uprošćeno rečeno, svaki radno aktivni stanovnik emigriranjem iz Srbije sa sobom u proseku odnese najmanje oko 19.500 evra nekog budućeg godišnjeg BDP koji je mogao biti ostvaren", navodi se u ovom izveštaju.
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže da su se dva veka ljudi iseljavali sa ovih prostora, a da danas imamo migraciju gde je karakteristično da odlaze školovani ljudi.
"Odlaze jer ne mogu da nađu posao, ili mogu da nađu posao, ali ne i da rade u struci, a Srbija danas ima i takvu strukturu industrije gde ne treba mnogo školovanih ljudi. Imamo da iz Srbije sada odlaze oni najmanje i najviše obrazovani", kaže Savić.
Srećna okolnost za Srbiju je, kako kaže, što imamo influensere, ljude koji sede u Srbiji i rade za svetske kompanije, naročito u IT. I to je zaustavilo ozbiljniji odliv. Nije to, ističe on, karakteristika samo Srbije i pominje primer Rumunije iz koje je od ulaska u EU otišlo od 3,5 do četiri miliona ljudi.
"Srbija školuje mlade ljude, naročito lekare, i nije najveći problem samo kada ode neko ko nema iskustvo, već odlaze i oni sa iskustvom, npr. doktori, za koje imate i trošak školovanja, ali i obučavanja, osim toga gubimo kadar koji nam treba", napominje Savić.
I dok svaka zemlja gubi odlaskom ljudi, od toga sve, pa i Srbija imaju i određene koristi. Najznačajnija korist su doznake, odnosno novac koji oni koji su emigrirali šalju u svoju domovinu. Po visini učešća doznaka u BDP Srbija se nalazi u samom vrhu evropskih zemalja, uz Albaniju je na prvom mestu, sa učešćem između pet i šest odsto BDP-a.
"Šire posmatrano, ukoliko pored doznaka radnika uzmemo u obzir i druge izvore kao što su inostrane penzije, ostali lični transferi i dohodak od rada naših rezidenata od privremenih poslova u inostranstvu učešće u BDP se kreće i do osam odsto", navodi se u analizi Instituta i WDF i napominje da je, poređenja radi, neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija u poslednje tri godine u Srbiji u proseku iznosio 6,3 odsto BDP-a, ili nekih 2,5 milijarde evra (s tim što je sada viši).
Savić kaže da ne smemo zaboraviti vrlo visoke prihode, od toga, koji se godinama kreću između 3,5 i 4 milijarde.
"Slobodno to može i da se uveća za 50 odsto jer mnogi dolaze u Srbiju i troše novac koji se ne evidentira u NBS. Kada bi podvukli crtu, ako bismo samo gledali iz ekonomskog ugla troškove i prihode mislim da bi to što dobijemo bilo iznad onoga što izgubimo, ali to je strogo ekonomski. Postoje i oni indirektni troškovi, šta će i ko ostati u Srbiji ako odu svi obrazovani ljudi", napominje Ljubodrag Savić.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
5
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
12
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
12
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Zbog silnih sati čekanja na granicama gubi se 130 miliona evra godišnje
22.04.2024.•
5
Ako se prosečno vreme na granici skrati za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao da poraste tri odsto, i to u srednjem roku.
Rusija povećala carine na pivo iz "neprijateljskih zemalja"
21.04.2024.•
0
Ruska vlada povećala je carinske stope za pivo iz "neprijateljskih zemalja", saopštila je pres-služba ruskog Ministarstva industrije.
Tesla snižava cene automobila u Nemačkoj, na Bliskom istoku i u Africi
21.04.2024.•
1
Portparol Tesle rekao je danas da će ta kompanija sniziti cene nekih modela automobila u pojedinim državama u Evropi, među kojima je Nemačka, kao i na Bliskom istoku i u Africi.
Maskov Cybertruck ima novi problem - papučica gasa se zaglavljuje, može doći do udesa
21.04.2024.•
0
Američka kompanija "Tesla" poziva vlasnike da dovezu na popravku 3.878 ove godine prodatih pikapova - Cybertruck pošto je otkrila da se papučica gasa može zaglaviti.
Francuska naredila trgovcima da označe proizvode kojima su smanjili pakovanje
21.04.2024.•
1
Francuski trgovci moraće da obaveste kupce o smanjenom pakovanju proizvoda koje ne prati odgovarajuće smanjenje njihovih cena, objavilo je ministarstvo finansija.
Pad prodaje električnih automobila u Evropi: Zašto se vozači vraćaju dizelašima?
21.04.2024.•
10
Prodaja Volkswagen-ovih električnih vozila u Evropi opala je za skoro četvrtinu u prva tri meseca ove godine pošto su se potrošači vratili na benzin.
Za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" poslato više od 15,4 miliona računa
21.04.2024.•
0
Za prvi ovogodišnji krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi", za koji je prijava počela 8. aprila, do danas do 14 časova poslato je 15.453.307 računa sa 296.506 naloga.
Naplata deljenja lozinke dala rezultate: Netfliks imao rast prihoda u prvom kvartalu 2024.
21.04.2024.•
0
Odluka kalifornijske kompanije za video striming Netfliksa da spreči deljenje lozinki među njihovim korisnicima možda je bila nepopularna, ali je dala rezultate.
Tiktok reagovao na sve verovatniju zabranu u SAD: To će uništiti sedam miliona preduzeća
21.04.2024.•
0
Društvena mreža Tiktok tvrdi da bi potencijalna zabrana te aplikacije u SAD pogazila slobodu govora 170 miliona Amerikanaca, javlja BBC.
Kongres usvojio zakon za zabranu TikToka ukoliko vlasnik ne proda pravo rada na američkom tržištu
21.04.2024.•
6
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon koji predviđa zabranu TikToka ukoliko vlasnik, kineska kompanija "Bajtdens", u roku od 9 meseci ne proda svoje pravo rada na američkom tržištu.
Mladi sa prosečnom platom od 60.000 teško da mogu da kupe stan, kako bi država mogla da im pomogne?
20.04.2024.•
41
Među kupcima nekretnina u zemlji je sve više mladih - onih koji imaju stalan, dobro plaćeni posao.
Gejming industrija Srbije u 2023. zaradila 175 miliona evra
19.04.2024.•
1
Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA).
Serijska proizvodnja električnih automobila u Kragujevcu od oktobra?
19.04.2024.•
9
Kompanija Stelantis počela je u fabrici u Kragujevcu probnu proizvodnju automobila na električni pogon, dok bi serijska proizvodnja mogla da startuje u oktobru.
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
6
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
20
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
Komentari 44
mrk
Tozo
Vladan
Kakav smrad treba da budeš da kukaš zbog odlaska mladih dok si sam jedan od uzroka?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar