Tesna borba za Bundestag 1foto (BETAPHOTO AP Photo/Martin Meissner)

Izborna trka za Bundestag će biti izuzetno tesna, s obzirom da je podrška u anketama za dve vodeće partije gotovo izjednačena uoči sutrašnjeg glasanja, čiji će rezultati odlučiti i ko će posle 16 godina naslediti Angelu Merkel na mestu nemačkog kancelara.

Rezultati ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je Socijaldemokratska partija (SPD) izgubila komotno vođstvo u odnosu na Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU). Prema anketi koju je sproveo „Sajvi“ za nemački javni servis ZDF, SPD ima stabilnu podršku od 25 odsto, ali je podrška za CDU porasla na 23 odsto. Anketa koju je kasnije u petak objavio institut za istraživanje javnog mnjenja Alenzbah u Frakfurter algemajne cajtungu je pokazala još tesniji rezultat, te je SPD imala 26 odsto, a CDU 25 odsto.

Za njima slede Zeleni sa 16 odsto, a potom Partija slobodnih demokrata (FDP) sa između 10,5 i 12 odsto. Ultradesničarska Alternativa za Nemačku (AfD) ima deset odsto, a ultralevičarska Die Linke (Levica) 5-6 odsto, što ukazuje da je na ivici da ne bude reizabarana u Parlament.

Međutim, lider SPD-a Olaf Šolc je i dalje najpopularniji kandidat za kancelara, s obzirom na to da je 47 odsto anketiranih reklo da bi u slučaju hipotetičkog direktnog glasanja njega izabralo za naslednika Merkelove dok se dvadeset odsto tako izjasnilo za Armina Lašeta iz CDU. Analenu Berbok iz Zelenih je favorizovalo samo 16 odsto.

Izbori će najverovatnije rezultirati koalicionom vladom s tri partnera, što će biti prvi takav slučaj u Nemačkoj na nacionalnom nivou.

Kako ukazuje Gardijan, očekuje se da se žučni pregovori o sastavu nove vlade vode nedeljama, ako ne i mesecima. Ishod izbora će svakako, između ostalog, imati uticati na buduću ulogu Nemačke kao vodeću zemlju u Evropi.

Krivica za pad podrške CDU i njene sestrinske partije Hrišćansko-socijalne unije (CSU) je tokom izborne kampanje, naročito u okvirima samog saveza konzervativaca, uglavnom pripisivana njenom izbornom kandidatu Lašetu, inače premijeru najnaseljenije pokrajine Severna Rajna-Vestfalija.

Njegovu kampanju su obeležili gafovi, a najveći pad podrške je zabeležen nakon poplava koje su pogodile Nemačku. Naime, Lašeta su uhvatile kamere kako se smeje tokom obilaska poplavljenih područja u trenutku kada se nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer obraćao javnosti, obećavajući pomoć žrtvama. Javnost njegovu stranku posle 16 godina na vlasti pod rukovodstvom Merkelove doživljava kao iscrpljenu, bez inovacija ili nadahnuća.

Čak i kada bi CDU sustigla SPD, i dalje bi bila na putu ka jednom od najgorih izbornih rezultata u svojoj istorji.

SPD s druge strane beleži uspon, što se čak i u njenim okvirima pripisuje mešavini sreće i okolnosti koje mogu svakog trenutka da nestanu. Šolc, aktuelni ministar ekonomije koji je pomogao upravljanje ekonomijom tokom pandemije virusa korona, predstavljao se kao „prirodno naslednik Merkelove“, istovremeno obećavajući promenu kursa i reforme.

Zelenima je opala popularnost sa 28 odsto, koliko su imali u aprilu, na 16 odsto. Stranka očito nije uspela da izvuče političke poene na osnovu nedavnih prirodnih katastrofa, uključujući poplave u Nemačkoj. Međutim, oni će najverovatnije svakako imati značajnu ulogu u novoj vladi kada je reč o definisanju buduće politike o zaštiti životne sredine Nemačke koja se bori da ispuni ciljeve postavljene u Pariskom sporazumu da smanji emisije štetnih gasova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari