Iz nedeljnika NM

0

Izreke, kako su nastale i šta znače: Kod nas se kaže...

Autor: Aleksandra Bogdanović

Izvor: Novi magazin

Izreke, kako su nastale i šta znače: Kod nas se kaže...

Izvor: Privatna arhiva

Zbog čega promaja može biti kobna? Koja su lekovita svojstva rakije? Zašto ne treba sedeti na hladnom betonu? Sve su to bile neke pojave koje se kod nas podrazumevaju, a kod njih – ljudi koji žive u inostranstvu, čak i kada potiču iz Srbije – ne razumeju. Interdisciplinarna umetnica Maja Stojanović se potrudila da, uz odgovarajuće ilustracije, izreke i tumačenje pretoči u knjigu “Kod nas se kaže...”, koju je izdala kuća Jež, Beograd, 2021, https://www.jez.rs. Poučno i za domaću publiku jer ko zaista zna poreklo i nastanak izreka koje svakodnevno koristimo?

 

Priredila: Aleksandra Bogdanović
Ilustracije: Maja Stojanović

 

Kada je pre godinu počela da se bavi bukvalnim ilustracijama srpskih izreka i poslovica, Maja nije ni sanjala da će se sve to jednog dana objediniti u knjigu. Pomoću društvenih mreža inovativna ideja stigla je do izdavačke kuće Jež izdavaštvo iz Novog Sada. Uz njihovu podršku nastaje knjiga pod nazivom Kod nas se kaže... odnosno We tend to say... – dvojezična zbirka ilustrovanih narodnih izreka, objašnjenih, naravno, i na srpskom i na engleskom.

Maja Stojanović Zmaja rođena je u Torontu 1996. Većinu detinjstva provela je u Kanadi, gde je pretežno govorila engleski jezik. Veza sa Srbijom uspostavljala se leti, kada su porodično posećivali rodni grad njenih roditelja Čačak, gde će se kasnije preseliti.

U šestom razredu, nakon dvanaest godina provedenih u Torontu, Maja se s porodicom seli u Srbiju. Iako dobro upoznata sa srpskom kulturom, ipak je to bio popriličan kulturološki šok. Trebalo je navići se na novu sredinu, nov način života, nove ljude. Ipak, navikavanje nije dugo trajalo i tada se u Maji rađa ljubav prema tradiciji, kulturi i srpskom jeziku.

Oduvek sklona kreativnom stvaralaštvu, Maja nakon završene Gimnazije u Čačku odlučuje da se u potpunosti posveti umetničkoj karijeri, te upisuje interdisciplinarnu umetnost u Sijetlu. Ponovni život u inostranstvu, nakon osam godina provedenih u Srbiji, uticao je na Majino kreativno stvaralaštvo. S obzirom na to da je mahom bila okružena strancima, često se nalazila u situacijama gde je bila prinuđena da objašnjava neke srpske pojave i običaje.

56-61 Prilog glosa1Zbog čega promaja može biti kobna? Koja su lekovita svojstva rakije? Zašto ne treba sedeti na hladnom betonu? Sve su to bile neke pojave koje se kod nas podrazumevaju, a kod njih ne razumeju. Sav ovaj rad na informisanju i proširivanju srpske kulture i jezika kasnije će uticati na umetnički pravac koji Maja bira.

Četiri godine kasnije Maja dobija zvanje interdisciplinarne umetnice i vraća se u Čačak da započne svoju karijeru diplomiranog umetnika.

Inspirisana okruženjem i srpskom tematikom, Maja počinje na društvenim mrežama, sa skromnim brojem pratilaca, da deli stripove srpske tematike. Najpoznatiji iz tog perioda vezan je za verovanje koje se prenosi da deci od kafe izrasta rep. Ljudi su odlično reagovali na ove stripove i vrlo brzo, uz mnogobrojne sugestije, Maja počinje da objavljuje narodne izreke ilustrovane na bukvalan način.

Nije bilo potrebno mnogo vremena da ljudi prepoznaju unikatnu ideju. Uz ilustracije, Maja je dodavala i objašnjenje na engleskom, podstaknuta svojim boravkom u Sijetlu, gde je zaista imala priliku uživo da opisuje naše običaje.

Od prve objavljene izreke februara 2020. do ovog trenutka Maja je uspela da sakupi više od 16.000 pratilaca na društvenim mrežama.

Uz popularizaciju, došla je i ponuda za saradnju na knjizi kada je na @zmajast profil na Instagramu naleteo Strahinja Vujić iz Jež izdavaštva. Uz njegovu pomoć prikupljene su najupečatljivije već postojeće izreke (objavljene na društvenim mrežama) i dodato je još novih, nikad obrađenih. Uz englesko objašnjenje, u knjigu je dodato i objašnjenje na srpskom, te nastaje dvojezična knjiga Kod nas se kaže.../We tend to say...

Knjiga je zbirka bukvalnih ilustracija narodnih izreka. U pitanju je unikatna dvojezična knjiga sa ukupno 72 ilustracije, od kojih je 30 novih, nikad viđenih izreka. Svaka ilustracija objašnjena je i na engleskom i na srpskom, što ovu knjigu čini savršenom za strance koje interesuje naš region, kao i za naše ljude koji su pomalo zaboravili čari našeg jezika.

Knjiga je objavljena 1. jula i dostupna je na sajtu izdavača (https://www.jez.rs), kao i u knjižarama širom Srbije.

U toku su pripreme za novo izdanje.

 

SKUPO KO SVETOG PETRA KAJGANA: Varijacije: skupo ko đavo. Upotreba:  Čini mi se da nije potrebno da znate ko je Sveti Petar da biste shvatili značenje ove izreke. U pitanju je nešto što je izuzetno skupo. Može biti bilo šta, ne samo hrana: odeća, automobili, računi…itd., šta god vam padne pod ruke. Mada, značenje izreke nije ono što zbunjuje ljude već kajgana. Ko je Sveti Petar i zašto mu je kajgana toliko skupa? Nakon nekoliko sati temeljnog istraživanja, došla sam do adekvatnog objašnjenja.

2.Skupo ko Svetog Petra kajgana

U principu, Isus i Sveti Petar su blejali u nekom selu i bilo im je potrebno prenoćište. Jedna žena, koja je živela izuzetno siromašno sa svojom decom, pozvala ih je u svoj dom. Čak ih je ponudila hranom, i to kajganom. Isus je pristojno odbio i legao da spava. Sveti Petar se, međutim, iskrao dok je Isus spavao i počeo da jede kajganu koja se momentalno skamenila. Ujutru, kada je Isus video šta je Sveti Petar uradio, naterao ga je da prosi po selu dok ne skupi dovoljno novca da porodicu izbavi iz siromaštva. Ukratko, Svetog Petra je skupo koštao taj zalogaj kajgane.

Veoma mi se dopala ova priča. Bilo je interesantno smisliti način na koji da predstavim skupoću kajgane. Istraživala sam skupe začine i dodatke jelu i naišla na tartufe i šafran. Dodala sam i dijamante, da kajgana bude dodatno luksuzna.

 

English equivalent: it cost an arm and a leg.

Literal translation: expensive as St. Peter’s omelette.

Now, one can probably assume the idea behind this expression even without knowing who Saint Peter is. The item in question is expensive af. And it can be any item, not just food: clothing, furniture, cars, bills...etc, you name it. However, the meaning of the saying is not the thing that sparks confusion—it’s the freakin’ omelette. Who is St. Peter and why is his omelette so expensive? After a couple of hours of tedious research, I was able to find an adequate explanation.

Basically, Jesus and St. Peter were chillin’ in some village and needed a place to stay the night. They were invited into the home of a woman and her children who lived in great poverty. The woman welcomed them into her house and offered them an omelette for dinner. Jesus politely refused and hit the sack. St. Peter greedily went for the omelette, while Jesus was sleeping, and it immediately turned to stone. St. Pete had an oopsie. In the morning, Jesus told Peter he had to beg for money around the village and once he collected enough to pull their host family out of poverty, he would be forgiven. In short, St. Peter had to pay a pretty penny for his omelette.

I quite enjoyed this story. It was fun figuring out how to make this omelette look expensive. I literally googled expensive condiments/spices and came up with truffles and saffron. Added the diamonds just to make that omelette extra luxurious.

 

ŽIVI KO BUBREG U LOJU: Varijacije: živi ko car. Upotreba: Obožavam razliku u našem i engleskom poređenju. Obe fraze opisuju isti tip osobe, ali na veoma različit način. I jedan i drugi izraz govori o klasičnom hedonisti, nekome ko uživa u svakoj sekundi svog života. Spreman je da uradi sve što je potrebno ne bi li svoj život učinio što udobnijim. Apsolutni mi je hit što na engleskom takva osoba živi ko kralj, a kod nas ko bubreg u loju.

Zivi ko bubreg u loju

Da biste potpuno razumeli značenje ove izreke, morate biti upoznati s nekim osnovnim podacima iz biologije. Bubrezi su okruženi masnoćom, tj. lojem. Najsrećniji su kada su ušuškani u našim rolnicama. Masnoća ih štiti. Za razliku od modnih brendova i časopisa, bubrezi vole naše salo. Tako, kada kažete da neko živi ko bubreg u loju, znači da živi izuzetno udobno, srećno i da je generalno zadovoljan svojom trenutnom situacijom.

Rekla bih da se poprilično često koristi ova izreka. Recimo da sedite kod kuće, lenčarite, omiljena grickalica pri ruci… Možda će vam prići majka i reći: “Ala uživaš ko bubreg u loju!”

 

English equivalent: he/she lives like a king/queen. Literal translation: he/she lives like a kidney in fat. I am absolutely in love with the difference between this expression and the English equivalent. They both convey the same meaning, however, in two very different ways. Both versions are referring to a hedonist, someone who makes sure every second of their life is enjoyable. When asked at an airport: business or pleasure? It’s always pleasure for them. That being said, I love that the English language simply came up with lives like a king, which is pretty self-explanatory, but then we’re over here calling that same king a kidney in fat.

In order to understand this expression, you’re gonna wanna know some basic biology. Kidneys are surrounded by fat. They are happiest when they are smushed into our chunkiness. This protects the kidney and keeps them safe. Unlike clothing brands and fashion magazines, kidneys absolutely love our fat. So saying that someone lives like a kidney in fat means they live very comfortably, contently, and are overall pleased with their current situation.

It’s pretty commonly used, to be honest. Say you’re just lounging around the house, being a lazy couch potato, feet up and your favourite snack nearby, your mother might come up to you and say, “You look like you’re enjoying yourself like a kidney in fat!”

Sidenote: The three letters on the jar are loj in Serbian Cyrillic. Loj means fat.

 

U DUPE NA VAŠAR: Upotreba: Naš narod je radoznao. I to poprilično radoznao. Nedajbože da živite u malom gradu kao ja, gde vam komšije znaju šta radite, šta ste ručali, da ste pre neki dan raskinuli sa dečkom, da ste se vratili kući u dva po ponoći...itd. Verovatno znaju i kada obavljate veliku nuždu. Toliko radoznali! Tako, kada vas komšinica po ko zna koji put pita gde si pošao/la, možete reći – u dupe na vašar. Ovaj odgovor koristite samo ukoliko želite da osramotite roditelje jer će komšinka zasigurno zvati kevu da prijavi ponašanje njene ćerke.

11.U dupe na vasar

Ukratko, kada počnu da vam se penju na živce svi ljudi koji zapitkuju i sve žele da znaju, možete iskoristiti ovu izreku da ih ućutkate. Bar privremeno. Malo je kreativnije nego da naprosto kažete: šta te briga?

Ova izreka ukazuje na direktnost našeg naroda. Zaista smo bez dlake na jeziku. Nije nam nikakav problem da kažemo baš ono što mislimo.

Upozorenje: nemojte koristiti ovu izreku kada odgovarate roditeljima. Osim ako se niste uželeli dobrih batina.

 

English equivalent: non-existent. Literal translation: I’m going to a fair in a butt. To aid my explanation, I must reveal the question to which this expression is a response. We Balkans are a nosey bunch. And when I say nosey, I mean nosey af. God forbid you live in a small city like I do, in which case your neighbour knows what you do, what you ate for lunch, that you recently got dumped, that you came home at 2:00 am last night...etc. Your neighbour probably knows what time you take a shit. That nosey. So, when your nosey ass neighbour asks you where you’re going for the umpteenth time try this expression on for size: I’m going to a fair in a butt.” Use this response only if you wish to disgrace your parents because you best believe this neighbour will be on the phone with your mother the second these words come out of your mouth.

Basically, when you’re tired of people constantly asking you what you’re doing, where you’re going, you might use this expression to shut them up. Temporarily. I suppose the equivalent could be: “What do you care?”

This expression shows just how blunt and direct we Serbians are. A typical Serb usually has no problem blurting out exactly what’s on their mind.

Warning: Do not use when speaking with parents. Unless you want a quality ass-whooping.

 

MEŠA BABE I ŽABE: Varijacije: meša jabuke i kruške. Upotreba: Iz kog razloga je neko odlučio da isproziva bake za izradu ove izreke? Nisam baš najsigurnija. Nikada ne bih svoju baku mešala sa žabama. Ja svoju baku volim.

Iako engleski ekvivalent takođe ukazuje na mešanje dve potpuno različite stvari, po mom mišljenju, ne deluje tako. Jabuke i pomorandže su u istoj kategoriji: voće. Sa druge strane, babe i žabe su sušta suprotnost, te je kod izraza mešati babe i žabe razlika više naglašena. Mada, moram priznati da se nekad i uočavaju sličnosti.

U svakom slučaju, bilo je nezgodno ilustrovati ovu izreku. Nisam mogla da smislim dovoljno bukvalan način da prikažem reč mešati u ovom slučaju. Mešati u ovoj frazi znači zameniti za nešto drugo, ali sam se ipak odlučila da ovu reč interpretiram u smislu mešati supu. Na kraju, okrenula sam se onome čemu se stalno okrećem kad sam u ćorsokaku: hrani. I tako je nastala ova čorba od babe i žabe.

 

56-61 Prilog antrfile1English equivalent: you’re mixing apples and oranges.

Literal translation: you’re mixing grandmothers and frogs.

Why someone decided to target innocent grandmas for the sake of this commonly used phrase, is beyond me. I for one would never mix my granny with a frog. I love my grandmother.

Although the English equivalent means you’re mixing two completely different things, it doesn’t really seem that way in my opinion. Apples and oranges are both in the same category: fruit. However, meša babe i žabe refers to two completely different things, hence the comparison of grannies vs froggies. Although I must admit, I’ve seen cases where the resemblance is uncanny.

In any case, I had a tough time figuring out how to go about illustrating this one. I legit assembled a committee (consisting of my parents and brother) in order to come to a consensus. I couldn’t figure out the best way to depict the word mešati or mixing.The intended meaning here for mixing is like mistaking one thing for another, but I opted for an alternative interpretation which is mixing as in stirring a pot of soup. In the end, I turned to the thing that I always turn to in times of need: food. And that’s how this grandma and frog stew came to life.

 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR