Rusko tržište zahtjevno, ali ne i nedostižno za robu iz RS
17.09.2021. / 11:00
BANJALUKA – Rusko tržište je veliko i dosta zahtjevno, sa strogim kontrolama, ali nije nedostižno za robu iz Srpske, iako njen put do ruskih trpeza djelimično koči to što BiH, kao država, nema potpisan ugovor o trgovinskoj razmjeni sa Rusijom.
FOTO: Pixabay
Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka nakon što je delegacija Republike Srpske boravila u posjeti Sankt Peterburgu u Rusiji, gdje je bilo riječi o mogućnostima koje Srpska ima kada je riječ o izvozu svojih, prije svega prehrambenih proizvoda u ovu zemlju, ali i o drugim vidovima privredne saradnje.
Tako su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za “Nezavisne novine” rekli da se ministar Boris Pašalić prilikom boravka u Rusiji sastao s predstavnicima kompanije “Luding”, ruskog vodećeg distributera alkoholnih pića, sa kojima je dogovoreno da se ovoj kompaniji dostavi spisak vinarija iz Srpske, sa svim potrebnim informacijama o vinima, količini, cijenama, te da je ovo ministarstvo već pripremilo dopis za vinarije u RS kako bi što prije dostavile potrebne podatke, koje bi uputili ruskoj strani.
“Na sastanku s gubernatorom Sankt Peterburga Aleksandrom Beglovom dogovoreno je da se obezbijedi jedan prostor za stalnu prezentaciju poljoprivrednih proizvoda iz Republike Srpske u Sankt Peterburgu, po ugledu na ‘Krajišku kuću’ u Banjaluci, gdje bi se na jednom mjestu mogli degustirati i nabaviti izloženi poljoprivredni proizvodi, prerađevine i pića iz Srpske”, naveli su u ovom ministarstvu.
Dodali su da je razgovarano i o saradnji tehno parkova iz Sankt Peterburga sa kompanijama iz Srpske, koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda. “
Što se tiče onoga što bismo mogli ponuditi Ruskoj Federaciji za izvoz, to su trenutno voće, vina, med i rakija. Trenutno najviše izvozimo jabuke i kruške”, kazali su u ovom ministarstvu.
Dodali su da je od 2018. do 2020. godine iz Srpske u Rusiju izvezeno 37.601.290 kilograma robe u ukupnoj vrijednosti od 73.353.115 KM. Istakli su da količina i vrijednost uvezene robe iz Rusije u RS u ovom periodu nije bila značajna, ali da se može konstatovati da je došlo do velikog povećanja uvoza u 2020. u odnosu na prethodne godine.
Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, ruski standardi su dosta rigorozni, a sertifikacija proizvoda, prema njihovim standardima, ide veoma sporo.
“Za neke oblasti se otvaraju mogućnosti za izvoz, ali će to ići daleko sporije”, kazao je Ćorić, dodajući da su tokom posjete obišli i naučnotehnološki park u Sankt Peterburgu, te da je dogovoreno potpisivanje sporazuma o saradnji sa ovim tehnološkim parkom, gdje bi stručnjaci iz RS provodili vrijeme i sticali nova iskustva i znanja. Potvrdio je da je bilo razgovora i sa distributerima vina.
“Pozvani smo da na sajmu pića i prehrambenih proizvoda, koji će biti održan u februaru sljedeće godine u Moskvi, nastupimo sa našim proizvodima”, kazao je on, ističući da je u narednom periodu potrebno intenzivirati izvoz robe koja je već pronašla svoj put iz RS do Rusije. “Nema razloga da onu robu koju smo 2019. godine izvezli u vrijednosti od 30 miliona KM – sljedeće godine ne bismo izvezli u iznosu od 50 miliona KM”, naveo je Ćorić.
Kako je za “Nezavisne” kazao ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja, rusko tržište je veliko i bogato, tržište koje traži robu, pogotovo u prehrambenom sektoru, ali i u drvnom i tekstilnom sektoru.
“Sticajem okolnosti 2014. godine kada je EU uvela sankcije Rusiji dobar dio robe je bio nedostajući ruskom tržištu. Dobro je da možemo pokušati da nadomjestimo dio robe koja im nedostaje, iako je dobrim dijelom ruska industrija uspjela da napravi supstituciju domaćom proizvodnjom nedostajuće robe. Ali, i pored toga postoji veliki prostor, što je veoma dobro i trebamo raditi na tome”, rekao je Ljuboja.
Kako je naglasio, najveći problem predstavlja nedostatak specijalnih veza jer su dogovori i ugovori sa Rusijom zapeli na nivou BiH. “Problem je što bošnjačka strana nije voljna da se taj ugovor potpiše sa Rusijom”, rekao je Ljuboja, dodajući da bi roba iz RS bila jeftinija na prostoru Rusije kada bi se potpisao ovaj ugovor.
Kada je riječ o kontrolama robe za Rusiju, kako Ljuboja ističe, one su izuzetno stroge, posebno pri uvozu prehrambenih proizvoda. “Ove kontrole su mnogo rigoroznije nego one koje su u zemljama Evropske unije. Njihovi zahtjevi su zaista visoki, ali nisu nedostižni”, kazao je Ljuboja, ističući da se domaća prehrambena industrija može prilagoditi ovim uslovima.
“Međutim, troškovi transporta koji su veliki, kao i dodatne carine i akcize koje treba da se plate Ruskoj Federaciji, nisu tako atraktivni. Moramo raditi na tome da se potpiše ugovor o trgovini sličan onome koji imamo s Turskom”, naveo je Ljuboja.
Prema njegovom mišljenju, treba biti prisutan na ruskom tržištu te treba razmišljati o kvalitetu, ali i o kvantitetu.
Da bi se domaća vina iz Srpske mogla naći na ruskom tržištu smatra i Radovan Vukoje, predsjednik Grupacije vinara BiH pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, i vlasnik Vinarije “Vukoje”, koji kaže da njegova vinarija izvozi vina na tri kontinenta te da bi sigurno zadovoljili i rusko tržište.
“Zadovoljili bismo i to tržište svojim kvalitetom i proizvodima. Naravno, potrebno je i dobro se organizovati, potrebna je i podrška ministarstava da se proizvođači što bolje predstave”, rekao je Vukoje. Nezavisne novine
Tagovi: bihrusko trziste
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
