Raisi donosi tvrdokorniju eru u iranskoj politici 1foto EPA-EFE/IRAN'S PRESIDENTIAL OFFICE HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Ebrahima Raisija, koji je danas zvanično postao novi predsednik Irana, očekuje niz političkih, ekonomskih i socijalnih izazova po preuzimanju funkcije, a njegov dolazak na vlast signalizira novu, tvrdokorniju eru koja bi mogla da donese velike promene u unutrašnjoj i spoljnoj politici zemlje.

Nakon pet godina umerene administracije Hasana Rohanija, Iran je sada u rukama Raisija, ultra konzervativnog šefa pravosuđa, čiji se stavovi u potpunosti poklapaju sa pogledima vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija koji je podržao njegov izbor za predsednika, a čija je reč poslednja u svim najvažnijim pitanjima u zemlji.

Inauguracija Raisija došla je u vreme previranja, dok je Iran u indirektnim pregovorima sa SAD o oživljavanju nukleranog sporazuma iz 2015. Raisi će imati i zadatak da oporavi ekonomiju koja je poslednjih godina dodatno opala zbog sankcija “maksimalnog pritiska” koje je zemlji uvela administracija prethodnog predsednika Donalda Trampa.

Tenzije u regionu dodatno su povećane zbog niza pomorskih provokacija za koje zapad okrivljuje Teheran.

Povrh svega, Iran je pogodila najteža suša u više od 50 godina.

Voda je postala svetinja, nestašice struje su česte, inflacija je poprimila ogromne razmere, a pandemija virusa korona dodatno otežava situaciju, što je sve doprinelo čestim protestima širom zemlje.

Međutim, analitičari smatraju da nema mnogo nade da će se stvari promeniti na bolje tokom mandata novog predsednika.

“Raisija i njegovu vladu očekuju veliki nacionalni i internacionalni izazovi. On je obećao mnogo toga tokom svoje predizborne kampanje, između ostalog poboljšanje ekonomske situacije. Da bi se to ostvarilo, najpre moraju da budu ukinute američke sankcije”, rekao je za Dojče vele Sina Azodi, ekspert za Iran u organizaciji Atlantski savez sa sedištem u Vašingtonu.

Ali, on ističe da Raisi, koji je bio šef pravosuđa pre nego što je izabran za predsednika, nema iskustva u spoljnoj politici.

“Za vreme predsednika Hasana Rohanija, Džavad Zarif je bio ministar spoljnih poslova i nadležan za pregovore o nuklearnom sporazumu. Zarif je dugo bio diplomata UN Njujorku, poznaje SAD i američku politiku veoma dobro. Plašim se da će biti ozbiljan problem to što Raisi nema jednog tako iskusnog stručnjaka za spoljnu politiku”, naglašava Azodi.

Pregovori o nuklearnom sporazumu koji su u Beču počeli kada je Džozef Bajden preuzeo dužnost predsednika SAD trebalo bi da se nastave sa novom iranskom vladom.

Međutim, očekuje se da će Raisi zauzeti tvrdokoran stav po tom pitanju.

On je, prenosi Rojters, obećao da će preduzeti korake da budu ukinute “tiranske” sankcije koje su nametnule SAD.

Raisi, koji je i sam pod ličnim sankcijama Amerike zbog navoda o kršenju ljudskih prava u vreme dok je bio u pravosuđu, obećao je i da će obezbediti bolje životne uslove za Irance, ali i naglasio da neće dopustiti da ekonomija zemlje “zavisi od volje stranaca”.

Dok je Rohani želeo da otvori Iran za strane investicije i privuče kompanije sa zapada, Raisi zagovara takozvanu “ekonomiju otpora”, model koji pripadnici tvrdokorne političke struje u Iranu propagiraju već dugi niz godina, navodi Si-En-En.

Njihov je cilj da iranska ekonomija postane nezavisna od spoljašnjih faktora i da se oslanja na domaću proizvodnju, što bi, kako smatraju, omogućilo da se zemlja bolje izbori sa uticajem međunarodnih sankcija.

Osim toga, Raisi će morati da pronađe rešenje za nestašice vode, naročito na jugoistoku zemlje, što je izazvalo ponekad nasilne proteste tokom kojih je više ljudi poginulo.

Raisi je rekao da je “primio poruku” i da će raditi na tome da reši problem sa vodom, za šta će biti potrebne velike investicije u lokalnoj infrastrukturi.

Isto tako, stručnjaci smatraju da za vreme Raisija neće doći do poboljšanja u oblasti civilnih i ljudskih prava, te da će aktivisti, kritičari vlade i nevaldine organizacije koje skreću pažnju na političke, socijalne, ekonomske i ekološke probleme i dalje biti suočeni sa pretnjama po njihove aktivnosti i živote, pošto će vlasti nastojati da ih ućutkaju.

“Raisi nema kredibilitet u civilnom društvu. Većina glasača ga nije želela za predsednika. Njima je poznata ključna uloga koju je on imao u masovnom kršenju ljudskih prava tokom protekle četiri decenije”, rekla je za Dojče vele Narges Mohamadi, aktivistkinja za ženska i ljudska prava sa sedištem u Teheranu.

Raisi je bio član pravosuđa od revolicije 1979. Kao tužilac, on je povezivan sa masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika, marksista i drugih levičara tokom 1980-tih.

“Mnogi Iranci su nezadovoljni i besni. Oni će se ponovo okupiti na ulicama, a nije teško pogoditi kako će nova vlada to rešiti. Ne mislim da će nam Raisi dozvoliti da koristimo svoja civilna prava koja su zapisana u ustavu zemlje. On i ljudi oko njega nemaju razumevanja za ljudska prava ili dijalog sa civilnim društvom”, zaključila je Narges Mohamadi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari