FHP: Viktimološki diskurs o „Oluji“ u Srbiji politički zloupotrebljava žrtve

Vesti 05. avg 202112:00 4 komentara
fond za humanitarno pravo
hlc-rdc.org

Viktimološki diskurs, koji prati državna obeležavanja akcije "Oluja" u Srbiji, politički zloupotrebljava žrtve i izvučen je iz šireg konteksta rata u Hrvatskoj, ocenio je Fond za humanitarno pravo, ukazujući da su u akciji hrvatskih oružanih snaga počinjeni rasprostranjeni i sistematski zločini prema srpskom civilnom stanovništvu.

U saopštenju se podseća da se navršava 26 godina od vojno-policijske operacije hrvatskih oružanih snaga „Oluja“, tokom koje su počinjeni „rasprostranjeni i sistematski zločini“ prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njegovoj imovini.

Povezane vesti

To je dovelo do raseljavanja oko 200.000 Srba, uništavanja i pljačke imovine, dok je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama ubijeno, naglašeno je u saopštenju FHP.

Prema podacima Komesarijata za izbeglice i raseljene iz  2021. godine, u Srbiji se nalazi još 25.330 osoba iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje imaju status izbeglica, a kao jedan od problema sa kojima se suočavaju žrtve „Oluje“ je i činjenica da ih institucije Srbije ne prepoznaju kao civilne žrtve rata.

U ranijem i u sadašnjem zakonskom rešenju, ova kategorija žrtava ne može dobiti taj status, jer njihove povrede nisu nastale na teritoriji Srbije već Hrvatske, ukazuje FHP.

To zakonsko rešenje govori u prilog stavu da se predstavnici državnog vrha Srbije žrtava „Oluje“ sećaju samo početkom avgusta, kada se obeležava godišnjica ove operacije, dok konkretna pomoć i podrška izostaje već 26 godina, bez naznake da će se to u skorijoj budućnosti promeniti.

Državne institucije Srbije počele su zvanično da obeležavaju godišnjice „Oluje“ 2015. godine, zajedno sa Republikom Srpskom, a FHP ukazuje da „viktimološki diskurs koji prati državna obeležavanja politički zloupotrebljava žrtve i izvučen je iz šireg konteksta rata u Hrvatskoj“.

Pored toga što su žrtve i njihove porodice nevidljive za institucije Srbije, na obeležavanjima se ignorišu činjenice o prisilnoj mobilizaciji izbeglica po njihovom dolasku u Srbiju, kao i o tome da izbeglice iz Krajine nisu bile dobrodošle u Srbiji.

Osim toga, predstavnici Srbije i Republike Srpske ne spominju kontekst koji je prethodio „Oluji“ i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva, koje je usledilo posle zauzimanja velikih delova Hrvatske od različitih srpskih snaga.

Od operacije „Oluja“ prošlo je 26 godina, a žrtve se i danas suočavaju sa svakodnevnim životnim problemima i nedaćama na koje institucije Srbije, koje bi o njima trebale da vode računa, ostaju neme bez preduzimanja konkretnih akcija usmerenih na rešavanje problema i sticanja statusa koji im pripada, zaključuje Fond.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare