Da li je Džoni Štulić bio u pravu? 1Foto: Stanislav Milojković

Fonogrami, – originalni prvi snimci Azre, Bijelog Dugmeta i Novih Fosila već deceniju su najvećoj hrvatskoj diskografskoj kući Croatia Records donosili milione kuna, zahvaljujući nepravilnoj privatizaciji Jugotona, utvrdio je Visoki upravni sud Republike Hrvatske, a izveštava Portal za društvena i kulturna pitanja Telegram.hr.

Kako ističu, „Croatia Records nije pravilno privatizovala nekadašnji Jugoton, te je sud pravomoćnom presudom utvrdio da vrednost tih snimaka, na čijem se temelju izrađuju novi snimci i kompilacije, nikada nije procenjena, niti je za nju Croatia Records išta platila“.

– Radi se o pravomoćnom kraju jedne od najnotornijih privatizacijskih trakavica u Hrvatskoj. U pretvorbi sredinom devedesetih godina, plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, no vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu – navodi se u tekstu hrvatskog Telegrama i dodaje da je reč o hiljadama master snimaka, od prvih pesama Ive Robića, do kompletnih opusa nekih od najpopularnijih hrvatskih izvođača.

A, s obzirom da su udeli tog preduzeća, prema Zakonu o pretvorbi, privatizovani devedesetih godina, Croatia Records je 28 godina koristila i zarađivala na snimcima koji nisu legalno bili njeni, pojašnjeno je u tekstu.

– Bez tih fonograma, Hrvatska zaklada zvuka i slike koja je nastala iz nekadašnjeg Jugotona, vrijedila je oko tri i pol milijuna maraka, prema procjeni napravljenoj 1993. godine. U konačnici, Fondu za privatizaciju uplaćeno je nešto manje od deset milijuna maraka za kupovinu, što je vidljivo iz potvrde iz 1996. godine. Međutim, tada na popisu nije bilo fonograma, što je na kraju priznao i CERP – kazala je za Telegram advokatica Kristina Delfin Kanceljak, pravna savetnica Hrvatske glazbene unije (HGU), koja je kao zainteresovana strana bila uključena u ovaj sudski proces.

Proces je pokrenula Croatia Records, podnevši tužbu protiv Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), nekadašnjeg Fonda za privatizaciju.

U presudi Visokog upravnog suda stoji da je rešenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. oktobra 1993. godine utvrđeno je da će se deo fonoteke, za koji nadležna tela utvrde da se ne smatra delom nacionalnog blaga Republike Hrvatske, naknadno proceniti, a deonice u protivvrednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što međutim nije sprovedeno.

No, kako je dalje navedeno u tekstu, predstavnici Croatia Recordsa se ne slažu sa tim, i tvrde da fonograma nije moglo ni biti na popisu privatizovane imovine, jer je pojam fonograma uveden u Zakon o autorskom pravu 2003. godine. Te 2003. sprovedena je i revizija u Croatia Recordsu.

– Još u reviziji Croatia Recordsa 2003. bilo je navedeno da se fonogrami moraju izdvojiti i da se mora utvrditi koji dio čini kulturno dobro, te onda procijeniti vrijednost onoga što je ostalo i što je uopće moguće privatizirati. Tek procijenjeni fonogrami koji nisu dio kulturnog blaga mogli su biti prodani, odnosno njihova vrijednost mogla je biti pretvorena u dionice koje bi se onda mogle prodati – kazala je Kanceljak za Telegram i dodatno istakla da je osim prava koja proizlaze iz nelegalnog korištenja fonograma, otvoreno i pitanje prava samih izvođača pesama, jer se ona vežu na prava za korištenje fonograma.

Naime, ako su se nelegalno koristili fonogrami, nelegalno se su i koristile i izvedbe izvođača, primećuje advokatica.

Iz tog razloga se u tekstu pokreće i pitanje da li je nekadašnji frontmen Azre Branimir Johnny Štulić, kada je u svojim retkim javnim nastupima tvrdio da ga je Croatia Records oštetila, bio u pravu.

U tekstu je navedeno da se „Štulićeve tužbe protiv Croatia Recordsa uglavnom tiču autorskih prava za njegove albume, no za pretpostaviti je kako je u nastupima mislio i na problematičnu privatizaciju u kojoj nisu plaćeni Jugotonovi fonogrami“.

– Sudovi u Srbiji su bar prihvatili žalbe mojih odvjetnika, dok u Hrvatskoj nisu čak željeli ni započeti postupak. Ja sam zaista jedinstven slučaj vjerojatno u svijetu, da mi se za sve moje glazbene i literarne radove nisu plaćali zasluženi honorari – izjavio je Štulić pre nekoliko godina o svojim tužbama, a stoji navedeno u tekstu „Golema presuda: Croatia Records 28 godina zarađuje na snimkama koje je otuđila u privatizaciji“, hvratskog portala Telegram.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari