Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt izjavio je u Sarajevu u prvom obraćanju medijima kako u BiH ne treba energija da se troši na cementiranje podjela.
„Ponekad imam osjećaj da se previše vremena troši na narativ prošlosti. Znam da teška istorija i situacija nije nešto što su započele žrtve 1990. ili 1992. Ljudi su i prije trpili nepravde i to uključuje i neuspjeh Evropljana, pa i mojih prethodnika da dobro donesu procjenu situacije na Balkanu. Nisam ovdje zbog narativa, već da budem pošteni posrednik i da shvatimo u 21 vijeku je potrebno da uvidimo istoriju, da je poštujemo, poštujemo žrtve, bez obzira koje je nacionalnosti bilo koja od žrtava“, kazao je Schmidt.
On je kazao i da se treba gledati u budućnost, ali da se mora prihvatiti ono što je bilo u prošlosti.
„Govorim o pojedinačnoj krivici, nikada o koleektivnoj krivici naroda. Kao Nijemac znam o čemu govorim i nema prihvatljivog razloga da se veličaju pravosudni osuđeni ratni zločinci. Vaša zemlja i svuda u svijetu pokazuje se da i dalje ima puno toga da se uradi. Okrenimo se ka budućnosti. Oni koji žele da budu dio EU moraju poštovati evropske direktive“, poručio je Schmidt.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentariše trebaju li susjedne zemlje da se miješaju u unutrašnja pitanja u BiH, Schmidt je odgvoorio:
„Neću komentirati razgovore između bh političara sa susjednim zemljama, podsjetiću na jednostavan princip. Po njemačkim riječima, i onda šta dolazi poslije toga, svi koji kažu to nije moguće, to je bojkot, onda.. Čekamo odgovor, ali ću pitati to pitanje. Nekako mislim da moramo izaći iz te perspektive gdje gledamo unutar sebe, treba gledati van sebe, a Dejtonski sporazum daje odredbe. Oni koji misle da neće nastaviti raditi ja ću ih pitati, šta dalje. Život se nastavlja, ako mogu uraditi nove dinamike, uradiću to. Kada postane spremnost BiH da postane članica EU, onda je moj posao gotov“, poručio je Schmidt.
Govoreći o bonskim ovlastima i njihovom pribjegavanju u rješenju političke krize u BiH Schmidt je naveo kako je kako postoje stvari o kojima nema pregovora.
„To je ipak neka crvena linija posebno kada govorimo o teritorijalnom integritetu BiH kako je definiran u Dejtonskom sporazumu i ustavu zemlje. Kada se o tome radi, onda bi to bila stavka gdje bi bonske ovlasti mogle da se koriste“, kazao je on.
Osvrnuo se i na svoje imenovanje, rekavši kako je za njega postojala većina u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN), ali i da se uvažavaju i druga mišljenja, što njegov legitimitet ne dovodi u pitanje. Ipak, namjerava da se susretne s ruskim zvaničnicima.
„Što se tiče sastanka u Moskvi još ne postoji termin i to treba shvatiti kao ponudu. Sigurno je da neću voditi voditi komunikaciju s njima preko medija“, naveo je Schmidt.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sastao se 3. augusta s dva člana Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem. Poručio je nakon sastanka kako u BiH nije došao da "sjedi, čeka i gleda", nego da bude aktivan.
Sastanku nije prisustvovao član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Dodik je ranije najavio kako neće doći na sastanak u Predsjedništvo jer nema namjeru razgovarati s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.
Na sastanku u Predsjedništvu razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, s akcentom na nastavak saradnje na reformskom putu u cilju napretka i kreiranju demokratske države, zasnovane na europskim vrijednostima.
Schmidt je istaknuo da u Europskoj uniji (EU) nema razumijevanja za nesuradnju strana u BiH te da u radu računa na podršku Vijeća za implementaciju mira u BiH koje ga je i imenovalo za novog visokog predstavnika.
Christian Schmidt funkciju visokog predsjednika u BiH preuzeo je 1. augusta. Na ovoj poziciji je naslijedio Valentina Inzka koji je dužnost obavljao od 2009. godine.
Prvog radnog dana Schmidt je poručio da preuzima dužnost "čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu".
Rekao je kako nema čarobni štapić da riješi probleme te ne želi obećati ništa nemoguće, ističući kako je do sada dobio dosta pisama ljudi iz BiH.
Schmidt dužnost preuzima u trenutku kad bh. entitet Republika Srpska ne prihvata odluke visokog predstavnika Inzka, a u pitanje dovodi i izbor novog visokog predstavnika.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Protiv Schmidtovog izbora bile su Ruska Federacija i Narodna Republika Kina.
Ambasada Rusije u BiH saopćila je 31. jula da je ta država odbila da potpiše izjavu Vijeća za provedbu mira u BiH u kojoj ambasadori zemalja članica najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija u BiH nakon nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH o kažnjivosti negiranja genocida koju je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, a za koju je Narodna Skupština RS-a izglasala zakon o neprihvatanju odluke.
Iz Ambasade su naveli da je Rusija protiv bonskih ovlaštenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kojeg "smatra kočnicom razvojnog puta Bosne i Hercegovine i insistira na njegovom bezuvjetnom gašenju".
