Dostupni linkovi

Schmidt: Uz posvećenost cijelog društva vratićemo BiH na put napretka


Christian Schmidt dolazi na mjesto visokog predstavnika nakon Valentina Inzka (fotografisan u Berlinu u januaru 2018. godine)
Christian Schmidt dolazi na mjesto visokog predstavnika nakon Valentina Inzka (fotografisan u Berlinu u januaru 2018. godine)

Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt stigao je u petak u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je u subotu, 31. jula iz OHR-a.

Po dolasku u BiH posjetio je manastir Tvrdoš kod Trebinja i Blagajsku tekiju.

"Schmidt je izrazio divljenje prema bogatom kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Istaknuo je da se samo kroz zajedničke napore i posvećenost cijeloga društva, te uz potporu i pomoć međunarodne zajednice, Bosna i Hercegovina može vratiti na put napretka i zaustaviti značajan odliv mlađe populacije", navodi se u saopćenju OHR-a.

On će 1. augusta naslijediti Valentina Inzka te zvanično preuzeti dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

“Ako želimo povesti BiH u Evropsku uniju i transformirati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju”, rekao je Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle uoči dolaska u BiH.

Schmidt dužnost preuzima nakon što je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Tome se protive u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) gdje je u petak, 30. jula Narodna Skupština RS usvojila Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika te Zakon o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS koji se odnosi na zabranu nazivanja RS genocidnom tvorevinom.

U intervju za Deutsche Welle Christian Schmidt je također odgovorio i na pitanje u vezi sa donošenjem Zakona o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina od strane odlazećeg visokog predstavnika Inzka.

“Ako pravilno tumačim smjernice Europske unije, onda EU zahtijeva upravo takvu vrstu zakona, koji je, inače, etnički neutralan. Ne radi se o tome je li u pitanju Hrvat ili Srbin, nego je li netko nešto uradio što nosi breme krivice. Kako vidim, to će pitanje, pored visokog predstavnika, otvoriti i sam put ka EU. Ne možete to skinuti s dnevnog reda”, poručio je Schmidt.

Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Dolazeći visoki predstavnik u BiH je također izjavio da nije tu da zastupa nečije interese te da podjednako mora tu biti za sve, navodeći kako se ‘to odnosi i na Srbe’.

“I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i „ostale", odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Židove ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zatosvima poručujem: Samo opušteno!”, poručio je Schmidt za Deutsche Welle uoči dolaska u BiH i preuzimanja funkcije visokog predstavnika u toj zemlji.

Inače, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je već poručio da Republika Srpska ne prihvata imenovanje njemačkog diplomate Christian Schmidt-a za visokog predstavnika u BiH, niti bilo kakve njegove ingerencije.

Među glavnim prioritetima svog rada u Bosni i Hercegovini, za DW Schmidt je istakao to da o ‘narušavanju teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora’.

Dalje je naglasio pitanje poboljšanja funkcionalnosti Bosne i Hercegovine te odlazak mladih ljudi iz države.

“Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH - ako su točne brojke kojima raspolažem - radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost - onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Schmidt za Deutsche Welle.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obično naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

XS
SM
MD
LG