Predstavnici političkih stranaka iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) donijeli su odluku da od ponedjeljka, 26. jula, neće sudjelovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.
Odluka je ovo koji su lideri stranaka iz RS-a donijeli na sastanku u Banjoj Luci nakon odluke visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne dopune u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (BiH) kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
"Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u radu u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi", kazao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.
Predstavnici stranaka iz RS-a potcrtali su da ne prihvataju odluku visokog predstavnika.
Osim ovoga, predstavnici iz RS-a su kazali da odbacuju svako nametanje zakona i odluka na nivou BiH i tvrde da ne postoji legalni visoki predstavnik jer "nije izabran u skladu s procedurama", jedan je od zaključaka nakon sastanka.
Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), kazao je da je potpuno jasno da "nikad više neće prihvatiti nijednu odluku visokog predstavnika".
"Parlamenti RS-a i Federacije, odnosno oba doma državnog parlamenta su jedina mjesta za donošenje zakonskih rješenja. Bilo koja odluka visokog predstavnika bit će odbačena", kazao je Šarović.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodika kazao je da se Inzkova odluka odbacuje kao ništavna.
"Od danas, od ovog trenutka politički predstavnici Srba i RS-a neće učestvovati u radu i odlučivanju dok se vidi kako anulirati ovo. Nećemo da živimo u zemlji u kojoj neko na svom websiteu može donijeti zakon", kazao je Dodik.
Rečeno je i da će preko zastupničkih klubova stranaka iz RS-a u Parlamentu BiH biti upućena dva zakona u vezi s odlukom visokog predstavnika, a riječ je, kako su kazali, o krivičnim zakonima.
Predsjednica RS-a Željka Cvijanović kazala je da je najveća dobit za građane RS-a što je donesena ovakva odluka na sastanku.
Potcrtala je da će Narodna skupština RS-a nastaviti s radom.
"Namjera je bila da nastavimo s radom. Danas je dogovor da svi poslanici iz stranaka koje su danas bile ovdje upute dva prijedloga u zakonsku proceduru. Narodna skupština se bavi i drugim pitanjima i problemima, ali bavit ćemo se na taj način da ćemo predložiti dva zakonska rješenja. Nastavit ćemo raditi u kontinuitetu, imat ćemo zajedničke sastanke", kazala je Cvijanović.
"Inzko je najodgovorniji za sve buduće probleme u BiH i politički haos koji ostavlja. On će se vratiti kući i ostaviti podijeljenu zemlju. Ovo pitanje se može riješiti ako bude volje jer riješila su se i druga teška pitanja u ovoj zemlji. Naš stav je jasan - nema učešća u radu državnih organa dok se ovo pitanje ne riješi", kazao je Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP).
Sastanak je organizovan na poziv predsjednika NSRS Nedeljka Čubrilovića, a nakon najave Milorada Dodika, člana predsjedništva BiH i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), o održavanju posebne sjednice NSRS-a.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo je u petak (23. juli) dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se predviđaju kazne zatvora za one koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince.
"Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova", saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).
Zastupnici iz RS-a u ponedjeljak nisu došli na sjednicu komisije u Parlamentu BiH
Već u ponedjeljak, 26. jula, prije sastanka lidera u Banja Luci, zastupnici iz RS-a nisu došli na sjednicu Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH).
Članovi Komisije iz bh. entiteta RS su zastupnici iz SNSD-a, PDP-a i Socijalističke partije RS-a.
Mirjana Marinković-Lepić, zastupnica Naše stranke, izjavila je da je "neizvjesno kako će to utjecati na raspravu u Zastupničkom domu", koja je zakazana za utorak, 27. jula.
“Na Komisiji se traži prosta većina, i mi smo mogli donositi odluke. Međutim, indikativno je da se nije pojavio ovaj dio članova. Zaista, mislim da niko ne zna šta će se sutra dešavati”, kazala je Marinković -Lepić.
Zastupnički dom Parlamenta BiH trebao bi u utorak, 27. jula, raspravljati o budžetu institucija BiH za 2021.godine. Institucije BiH cijelu godinu su na privremenom finansiranju.
Reakcije na Inzkovu odluku iz RS-a
Nakon što je objavljena Odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je na konferenciji za novinare u petak, 23. jula, da Inzko nema pravo da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, te da je odluka "neutemeljena".
"RS odbacuje ovu odluku. Genocid se nije desio u Srebrenici. Srbi ne smiju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BiH. Nakon ovoga Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše. Sazvat ćemo sjednicu Skupštine RS-a o ovome naredne sedmice", najavio je Dodik, dodajući kako "RS treba da krene u proces disolucije, nema dijaloga u BiH",
Prema najavama Dodika na sjenici entitetskog Parlamenta trebalo bi se raspravljati o zabrani djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i svih zajedničkih institucija mimo Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Ovo je naša zadnja poruka i druge nema. Mi ne smijemo prihvatiti lažne istine. BiH nema smisla. Ona nikad nije imala smisla", naveo je Dodik.
Dodik je isti dan pokrenuo i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju zakona koji je nametnuo visoki predstavnik, ali kojom se isto tako izražava sraman stav da se, "uz uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije desio genocid", prenijela je agencija SRNA.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nazvao je, Inzkovu odluku civilizacijskim činom, dok je bošnjački član tog tijela Šefik Džaferović naveo kako je visoki predstavnik ispunio dug prema žrtvama.
Iz Tužilaštva BiH su najavili da će pratiti slučajeve negiranja genocida od momenta kada Zakon stupi na snagu, a to je 8 dana od dana objavljivanja u službenom glasniku BiH.
Šta podrazumijeva Inzkova odluka?
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a Krivičnog zakona BiH, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
"Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine", dodaje se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
"Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin", dodaje se u Odluci visokog predstavnika.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici OHR-a ili jedan dan od dana objave u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", koji god od tih dana nastupi ranije.
Mandati visokog predstavnika Inzka završava krajem jula, a na njegovo mjesto dolazi novoizabrani predstavnik Christian Schmidt.
