U Brazilu nastavljeni protesti protiv predsednika Bolsonara 1foto EPA-EFE/Andre Coelho

Predsednik Brazila Žair Bolsonaro suočen je sa sve većim pritiskom pošto su se protesti protiv njega dodatno zaoštrili, prerastavši u zahteve demonstranata za njegovu ostavku, a prema poslednjim istraživanjima popularnost mu je naglo opala i u političkim krugovima.

Demonstranti su četvrti vikend zaredom izašli na ulice širom zemlje, ponovo zahtevajući impičment zbog sve prisutnijeg nezadovoljstva izazvanog Bosonarovim lošim rukovođenjem pandemijom virusa korona i nedavnim navodima o korupciji.

Brazilci okrivljuju predsednika i vladu za više od 548.000 smrtnih slučajeva od kovida 19 što je, prema podacima Univerziteta Džon Hopkins, druga najviša stopa smrtnosti na svetu posle SAD.

On se našao na meti oštrih kritika zbog toga što uporno umanjuje značaj ove bolesti i protivi se nošenju maski, socijalnom distanciranju i drugim merama prevencije.

Osim toga, Bolsonaro je trenutno predmet istrage Senata zbog optužbi za korupciju povezanih sa kupovinom indijskih vakcina protiv kovida 19.

“Veoma je važno da svi koji osećaju da im je ova vlada nanela štetu i da se represivno ponaša prema njima izađu na ulice, zato što moramo da se borimo da bismo povratili demokratiju”, rekao je Laise de Oliviera, 65-godišnji socijalni radnik, za agenciju AFP u Rio de Žaneiru.

“Ovde sam zato što je vreme da reagujemo na ovu genocidnu vladu koju imamo, koja je preuzela našu zemlju”, poručio je Markos Kist, demonstrant iz Sao Paula.

Demonstranti su se bunili i protiv kasnog početka programa vakcinacije u Brazilu i visoke stope nezaposlenosti, zahtevajući dodatnu pomoć za siromašne ljude koji su dodatno ugroženi pandemijom.

“Svedoci smo kontinuiranog opadanja političke podrške predsedniku”, rekao je za Al Džaziru Klaudio Kouto, politikolog u brazilskoj fondaciji Getulio Vargas.

Međutim, on ističe da, iako je politička volja da Bolsonaro bude opozvan u porastu, on još uvek ima značajnu podršku u Kongresu, zbog čega su male šanse da dođe do impičmenta.

“S obzirom da je neophodno da opoziv dobije dve trećine glasova i u Domu i u Senatu, a Bolsonatro ima najmanje 40 odsto mesta u oba tela, trenutno je nemoguće da do toga dođe”, kaže Kouto.

Analitičari smatraju da se Bolsonaro sada suočava sa najvećom političkom krizom od stupanja na dužnost u januaru 2019.

Poverenje u njega je poljuljano i kada su u martu ove godine, prvi put u brazilskoj istoriji, desilo da su komandanti vojnih kopnenih snaga, mornarice i vazduhoplovstva istovremeno odstupili sa položaja zbog neslaganja sa predsednikom, a zemlja je tada istovremeno zabeležila najveći dnevni broj umrlih od korona virusa.

Bivši vojni kapetan Bolsonaro je još u vreme kada se kandidovao za izbore nazivan “tropskim Trampom” zbog njegovog borbenog nastupa, pogleda koje deli sa bivšim američkim predsednikom i stava protivnika establišmenta.

Više puta je kritikovan zbog uvredljivih komentara o gej osobama, crncima i ženama, a naročito zbog pohvala vojnoj diktaturi koja je vladala Brazilom od 1964. do uspostavljanja demokratije 1985. godine, pošto je vojska optuživana da je u tom periodu mučila i ubijala protivnike i gušila neslaganja u ime sprečavanja širenja komunizma.

Bolsonara očekuje trka za novi mandat na predsedničkim izborima zakazanim za narednu godinu, na kojim će se verovatno suočiti sa svojim političkim suparnikom Luisom Injasijom Lulom da Silvom a, kako prenosi Gardijan, poslednje ankete pokazuju da on trenutno mnogo lošije stoji nego bivši levičarski predsednik.

Da Silva je osuđen na zatvorsku kaznu zbog mita i korupcije u slučaju povezanom sa državnom naftnom kompanijom Petrobras, što je otkriveno u krivičnoj istrazi poznatoj kao “Operacija autoperionica”.

Ali, pošto je pušten iz zatvora i povratio je svoja politička prava, smatra se da bi mogao da bude glavni oponent Bolsonaru na narednim predsedničkim izborima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari