Zašto nas dr Nestorović plaši dezodoransima i antiperspirantima?

O navodnoj povezanosti dezodoranasa i antiperspiranata s malignim tumorima slušamo skoro dve decenije. Zapravo je reč o jednom od najstarijih medicinskih mitova koji kruže internetom i dnevnom štampom od ranih dvehiljaditih.

 

Pulmolog dr Branislav Nestorović nas ovih dana podseća da su određena kozmetička sredstva, između ostalog, „direktni uzročnici raka dojke“. Dr Nestorović je tokom pandemije iznosio različite neproverene teze, uglavnom vezane za korona virus, kovid i vakcine protiv te bolesti.

 

Dezodorans i antiperspirant, šta je razlika?

 

Naš znoj zapravo nema miris. Znojenjem se, kao važnim fiziološkim procesom, telo hladi a zavisno od tipa znojnih žlezda koje ga proizvode, znoj se sastoji od vode s veoma malim procentom soli, glukoze, ali i nusproizvoda razlaganja proteina poput amonijaka ili uree. U kontaktu sa bakterijama s površine naše kože, znoj dobija specifičan miris. Dezodoransi i antiperspiranti na različite načine prekrivaju ili sprečavaju te mirise.

Dezodoransi maskiraju samo miris znoja. Najčešće su formulisani na bazi alkohola i mogu stvoriti kiselije okruženje na mestu primene, najčešće ispod pazuha, što sprečava razvoj bakterija, pa samim tim i neprijatnih mirisa.

S druge strane, antiperspiranti koriste posebne sastojke, obično jedinjenja na bazi aluminijuma, koja privremeno zatvaraju pore apokrinih ili ekrinih žlezda, smanjujući količinu znoja. Upravo je aluminijum, kao aktivni sastojak antiperspiranata, i dr Nestorović osumnjičio da prouzrokuje rak dojke.

Takav stav ima veze s nekim od ranijih teza o rizicima povezanim s apsorpcijom jedinjenja aluminijuma iz antiperspiranta, naročito nakon brijanja. Pretpostavka je da aluminijum u organizmu može prouzrokovati promene u estrogenim receptorima ćelija dojke koji dalje utiču na rast i benignih i malignih ćelija. Uzimajući sve to u ozbir, pojedini naučnici su, doduše bez konkretnih istraživanja, sugerisali da upotreba jedinjenja na bazi aluminijuma u antiperspirantima može biti faktor rizika za razvoj raka dojke.

Međutim, više studija se bavilo tom temom i nisu došle do potvrde veze pomenutih kozmetičkih proizvoda i kancera dojke.

 

Povezan sadržaj

 

Mit ili istina, presuda nauke?

 

Studija iz 2002. godine sprovedena je s 813 žene s dijagnostifikovanim rakom dojke i njih 793 bez te dijganoze. Rezultat studije nije pokazao vezu između povećanog rizika od raka dojke i upotrebe antiperspiranta. Dodatan rizik nije, kako se u studiji navodi, ni korišćenje brijača pre nanošenja dezodoransa ili antiperspiranta. Posekotine nakon brijanja u kombinaciji s kozmetičkim preparatom mogu izazvati samo blagu reakciju ili iritaciju, ali nikako nisu glavni „provodnik“ kancerogena.„Upotreba antiperspiranata nije povezana sa rizikom od raka dojke, dok je utvrđeno da su porodična istorija i upotreba oralnih kontraceptiva povezani“, zaključuje se u studiji iz 2006. godine.

Poslednje objavljeni pregled naučnih dokaza na tu temu objavljen je 2016. godine. Iako su samo dve studije bilo dovoljno kvalitetne da budu uvrštene u taj pregled — veza između upotrebe antiperspiranta i dezodoransa i rizika od oboljevanja od raka dojke i ovog puta je naučno odbačena.

Važnim se čini napomenuti da soli alumunijuma ne blokiraju limfne čvorove ispod pazuha, već deluju samo na znojne žlezde. Takođe, iako se naši limfni čvorovi zaista bore s toksinima iz našeg organizma, oni se ne izbacuju znojenjem, već putem jetre ili bubrega.

Svakako, tumor dojke nastaje u dojci, a metastazom se kancerogene ćelije proširuju na limfne čvorove, ne obrnuto.

Kao što i previše vode — neophodne za normalno funkcionisanje organizma — može biti pogubno, važno je znati koja količina aluminijuma iz antiperspiranta se unosi u organizam. Studija koja se bavila upravo pitanjem apsorpcije aluminijum-hlorohidrata nanešenog na pazuhe, zabeležila je zanemarljivo mali procenat (0,012%) unosa tih soli u organizam.

Da bi hemikalija prouzrokovala rak, neophodno je da se izuzetno velike doze unose u organizam. Neznatni procenat soli aluminijuma iz kozmetničkih proizvoda ne izaziva malignitet tkiva dojke.

Posmatrana je i količina aluminijuma u malignom tkivu dojke. Studija iz 2013. nije otkrila stvarnu razliku u koncentraciji aluminijuma između rakom pogođenog i zdravog tkiva.

 

Povezan sadržaj
Gavrilo Petrović 2. 4. 2021.

 

U članku dr Nestorovića i objavama na društvenim mrežama, navodi se i da je polovina karcinoma dojke zabeležena ispod pazušne jame. Istina je da se oko 50 odsto svih karcinoma dojke razvije najpre u gornjem spoljnom kvadrantu dojke. Broj karcinoma dojke nastalih u pazušnoj jami, odnosno mestu nanošenja antiperspiranta, nije ni zabeležen. Do sada nisu pronađeni dokazi koji ukazuju na to da je mesto karcinoma u dojci povezano sa upotrebom antiperspiranta i brijanjem ispod pazuha.

Aluminijum se u tragovima nalazi u hrani, kuhinjskom posuđu koje svakodnevno koristimo, u aluminijumskoj foliji, ali i cigaretama i marihuani. Procenjuje se da svakodnevno unesemo u proseku od 1 do 10 miligrama aluminijuma iz prirodnih, dijetetskih izvora. Da bismo se (teoretski) sistemski oslobodili aluminijuma, morali bismo da se odreknemo velikog broja stvari.

Grupe ljudi koji su u istinskoj opasnosti od trovanja alumijumom i karcinoma povezanih sa tim elementom su industrijski radnici u topionicama i drugim pogonima u kojima se beleži velika koncentracija aluminijuma u vazduhu. Složićemo se da je to svakako različito od nanošenja dezodoransa.

Naslovna fotografija: Canva