Bosna i Hercegovina ako želi opstati, mora poštovati različitost i jednakopravnost tri konstitutivna naroda i manjina koji u njoj žive, poručio je Vrhbosanski nadbiskup, Kardinal Vinko Puljić, novinarima u srijedu, 14. jula u Banjaluci.
Puljić je to rekao nakon redovnog zasijedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BiH), kritikujući političare zbog nemogućnosti da postignu dogovor.
Na pitanje kako komentariše okončanu posjetu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića tek dijelu BiH i poruke koje su se mogle čuti u vezi te posjete, Puljić je rekao kako “nema puno veze što mi mislimo i što mi govorimo, oni rade po svojem“.
"Ono što je najružnije, mjesto da sjednu za sto i razgovaraju, oni šalju otrovne strijele preko vas medija. Narod se umorio od tih njihovih prepucavanja", rekao je Puljić.
Milanović je u BiH boravio od 11. do 13. jula, poručujući da je Hrvatima ukradeno pravo biranja člana Predsjedništva BiH.
Sa Biskupske konferencije poslana je i poruka vlastima u BiH da se izvrši povrati imovine "svima kojima je ona oduzeta u vremenu nakon Drugog svjetskog rata, a posebno one imovine koja je bespravno otuđena mnogima u ovoj zemlji".
"Ako želimo stvoriti jedno zdravo, pravno društvo, mora se računati da se, ono što je bivši sustav napravio nepravdu, mora ispraviti. Ovdje se ne radi samo o crkvenoj imovini. Jasno da mi tražimo da se ispravi nepravda za crkvenu imovinu. Međutim, toliko ljudi ima koji su ostali bez svoje imovine i njihovi potomci imaju pravo na tu imovinu, otuđenu", navodi Puljić.
Puljić je podsjetio da do današnjeg dana nema Zakona o restituciji u BiH koji bi omogućio vraćanje imovine.
"Nažalost, zakon o restituciji odnosno o povratu imovine je bio pripravljen, a onda iz ne znam kojih razloka visoki predstavnik je sklonio na stranu, to je stavljeno u ladicu i do dana današnjeg nema. Tada je bilo nerealno prikazano koliko je štetno za državu ako bude morala vratiti imovinu. Međutim, nakon provjere, svega sedam odsto od te imovine jeste zapravo crkvena imovina, bilo da se radi o Katoličkoj ili Pravoslavnoj crkvi ili Islamskoj zajednici", istakao je Puljić.
Istakao je da je u to vrijeme nerealno prikazano koliko je štetno za državu ako bude morala vratiti imovinu, a nakon provjere svega sedam posto od te imovine jeste zapravo crkvena imovina, bilo da se radi o Katoličkoj ili Pravoslavnoj crkvi ili Islamskoj zajednici.
Puljić navodi da “Ima puno prljavih radnji kada je u pitanju povrat imovine”, te da se radi o političkom pitanju.
“Ne želi se oštetiti država, ali država mora biti pravedna po tom pitanju. Jesu li voljni i dobrovoljni, nažalost, nema dobre volje ispravljati nepravdu," istakao je Puljić.
Prema različitim procjenama u BiH između 55 i 80 milijardi maraka (25-40 milijardi evra) je vrijednost imovine koja čeka na restituciju. U to se ubraja imovina vjerskih zajednica i crkava, ali i imovina građana. Vraćen je tek mali dio imovine vjerskih zajednica.
Još 2004. godine Savjet ministara BiH donio je odluku da formira Komisiju za restituciji koja bi radila na izradi zakona. Komisija je bila aktivna jednu godinu.
Četiri godine od osnivanja ove komisije, Ministarstvo pravde BiH predstavilo je nacrt zakona o restituciji. Ovaj nacrt nije prošao proceduru u Domu naroda i nije upućen u parlamentarnu proceduru. Nacrtom je bilo predviđeno rješavanje pitanja vraćanja imovine kako vjerskim zajednicama tako i privatnim licima.
Vrhbosanski nadbiskup upozorio je, u srijedu i da se u BiH donose zakoni kojima se otuđuje imovina i osoba protjeranih u proteklom ratu čime “se ozakonjuje i novo etničko čišćenje”.
Biskupi, učesnici Biskupske konferencije u Banjaluci, pozvali su i predstavnike vlasti na donošenje zakona kojima će se ispravljati brojne nepravde i neće se stvarati nove koje bi mogle biti uzrok budućih nesporazuma i mogućih sukoba, imajući na umu da je samo mir utemeljen na pravdi dugotrajan i na dobro svih građana ove zemlje.
