Srbija se u godišnjem izveštaju o napretku u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja UN do 2030. godine među 165 zemalja našla na solidnom 34. mestu, ali sa umerenim napretkom u većini od ukupno 17 ciljeva i ozbiljnim izazovima u borbi protiv klimatskh promena i zaštiti ekosistema i biodiverziteta.
Prvi put od kako su lideri 193 zemlje članice UN na istorijskom samitu 2015. godine usvojili Agendu 2030, izveštaj je pokazao globalno nazadovanje. Pokazalo se da pandemija kovid-19 nije izazvala samo globalnu zdravstvenu krizu, nego i krizu održivog razvoja.
Agenda 2030 sadrži 17 ciljeva održivog razvoja (COR) koji sežu od globalnog iskorenjivanja siromaštva i gladi, preko unapređenja zdravlja, obrazovanja i rodne ravnopravnosti, pa do dostupnosti obnovljivih energija, odgovorne potrošnje i klimatske akcije.
Po tim kriterijumima, u izveštaju su na vrhu tabele ponovo Nordijske zemlje. Na prvom mestu se našla Finska, a slede Švedska i Danska, preneo je portal Euraktiv Srbija.
Među prvih deset zemalja po ostvarivanju ciljeva dominiraju evropske zemlje i članice EU Nemačka, Belgija, Austrija, Norveška, Francuska, Slovenija i Estonija. Na začelju su Liberija, Somalija, Čad, Južni Sudan i Centralnoafrička Republika.
U izveštaju se navodi da je Finska uspela ili da je blizu dostizanja ciljeva u oblasti iskorenjivanja siromaštva i nejednakosti, u unapređenju javnog zdravlja, obrazovanja i pitanjima koja se odnose na energiju i vladavinu prava.
Ipak, i za tu zemlju najveći izazovi ostaju borba protiv klimatskih promena, potreba za održivijom potrošnjom i proizvodnjom i nestanak biodiverziteta.
Srbija se našla na 34. mestu, ali je ciljeve zacrtane za protekli period postigla samo u oblasti iskorenjivanja siromaštva i u obrazovanju.
Samo umeren napredak zabeležila je u realizaciji devet ciljeva, medu kojima su i iskorenjivanje gladi, zdravlje, rodna ravnopravnost, čista voda i sanitarni uslovi, dostupna i obnovljiva energija i dostojanstven rad i ekonomski rast.
Prema izveštaju, Srbija stagnira i još uvek se suočava sa ozbiljnim zazovima kada je reč o održivim gradovima i zajednicama, odnosno održivom, humanom i inkluzivnom upravljanju ljudskim naseljima, zatim u oblasti borbe protiv klimatskih promena i njihovih posledica, i u oblasti očuvanja i održive eksploatacije ekosistema i zaštite biodiverziteta.
Slovenija među prvih 10, Hrvatska na 14. mestu
Od zemalja regiona, uz Sloveniju koja je među prvih deset, Hrvatska je na 14. mestu, Mađarska je na 25. mestu, Bugarska i BiH na 45. odnosno 47, Severna Makedonija na 55. mestu a Crna Gora je 85. medu 165 zemalja.
Globalno nazadovanje u ostvarivanju COR, može se prema oceni autora uzveštaja u najvećoj meri pripisati porastu stope siromaštva i nezaposlenosti, i ono je, kako se vidi, po svoj prilici i veće nego što prikazuje studija pošto nisu dostupni svi statistički podaci.
Naglašava se i da je postizanje COR globalna odgovornost i da nacionalne strategije moraju da izbegavaju negativan efekat, i takozvano ekonomsko „prelivanje“ na druge zemlje.
Izveštaj je pokazao da se upravo kod bogatih zemalja i članica OECD uočava tendencija da generiraju najveće takvo negativno „prelivanje“, i to kroz lance snabdevanja, eroziju poreske osnovice i preusmeravanje dobiti.
Šef grupe stručnjaka koji su sastavili izveštaj, ekonomista Džefri Saks, upozorio je da je za ponovni napredak u ostvanju COR neophodno da zemlje u razvoju dobiju veći fiskalni manevarski prostor, što se može postići globalnom poreskom reformom i novcem koje bi dobile od multilateralnih razvojnih banaka.
Tako bi se, prema njegovim rečima, podstakao napredak u šest ključnih oblasti COR, a to su kvalitetno obrazovanje i zdravstvena zaštita za sve ljude, čista energija i industrija, održiva poljoprivreda i korišćenje zemlje, održiva urbana infrastruktura i univerzalni pristup digitalnim tehnologijama.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi ko će ostaviti komentar!