Izveštaj je podeljen u sedam poglavlja koja se odnose na proces pomirenja, funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, osnovna ljudska prava, socioekonomske reforme, povezanost, energiju i okolinu, spoljnu politiku i bezbednost.
Istaknuto je da Evropska unija snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine, preneo je sarajevski portal Klix.ba.
Osudili su narušavanje državnosti i Ustava BiH, a domaće političare pozvali su da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Osudili su i nacionalističku i zapaljivu retoriku, poricanje i veličanje ratnih zločina.
U Komitetu za spoljnu politiku ocenjeno je da u proces pomirenja moraju biti uključeni mladi ljudi i to kroz obrazovanje.
Utvrđeno je da različiti sadržaji u školskim udžbenicima istorije predstavljaju pretnju razvoju zajedničkog, građanskog identiteta i socijalne kohezije.
Komitet je poručio da BiH mora u potpunosti da realizuje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, podsećajući na važnost efikasne saradnje različitih nivoa vlasti.
Poručili su i da pravosuđe u BiH mora biti nezavisno i profesionalno, te da je potrebno izvršiti reformu Visokog sudskog i tužilačkog saveta (VSTV) u skladu sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije koje je savetodavno telo Saveta Evrope.
Komitet za spoljnu politiku Parlamenta EU izrazio je zabrinutost za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini.
Između ostalog, pozvali su na sprečavanje i sankcionisanje govora mržnje prema etničkim i verskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiocima azila.
Kako su naveli, žale zbog toga što BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, a ukazali su i na važnost poboljšanja rada medija.
Komitet za spoljne poslove smatra da BiH mora imati centralizovane i harmonizovane procedure za registraciju firme i u tom kontekstu su naglašava nužnost digitalizacije, informatizacije javne uprave.
Zahtevaju i depolitizaciju javnih preduzeća i pravljenje javno dostupnog registra kompanija koje su u državnom vlasništvu.
Među potezima koje su pozdravili je i pristanak BiH da sprovede Pariski sporazum o zaštiti okoline, ali, urgiraju da mora imati standarde kao EU za zaštitu okoline, a to podrazumijeva "zelenu" i digitalnu transformaciju zemlje.
Komitet poručuje da BiH mora da reši bilateralna pitanja sa susednim državama, a to se odnosi na granicu sa Srbijom i Hrvatskom, kao i na rešavanje otvorenih pitanja u odnosima s Kosovom.
Većina evroparlamentaraca koji su članovi Komiteta za spoljnu politiku podržala je usvajanje ovog izveštaja, osmoro je bilo protiv, a među njima i evroparlamentarci iz Hrvatske Sunčana Glavak i Željana Zovko iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i Tonino Picula iz Socijaldemokratske partije (SDP).
Na sednici Parlamenta EU ovaj izveštaj bi trebalo da bude razmatran u formi rezolucije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare