Dostupni linkovi

Đukanović pozvao 11 zemalja i EU da ne prihvate predložene ambasadore Crne Gore


Vlada Crne Gore predložila je 18 kandidata za ambasadore Crne Gore od kojih je Đukanović dao saglasanost za njih sedam. Odbio je da da saglasnost za ostale
Vlada Crne Gore predložila je 18 kandidata za ambasadore Crne Gore od kojih je Đukanović dao saglasanost za njih sedam. Odbio je da da saglasnost za ostale

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio je nadležne u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, Sjedinjenim Američkim, Državama, Sloveniji, Srbiji, Svetoj Stolici, Španiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Evropskoj uniji, da nije saglasan o predlogu kandidata za ambasadore Crne Gore u tim zemljama.

Vlada Crne Gore predložila je 18 kandidata za ambasadore Crne Gore od kojih je Đukanović dao saglasanost za njih sedam. Odbio je da da saglasnost za ostale ali ih je Vlada uprkos tome predložila, što je u suprotnosti za diplomatskom praksom.

U saopštenju iz Kabineta Đukanovića, koje potpisuje njegova savjetnica za vanjsku politiku, Tamara Brajović, navodi se da predlaganjem kandidata za ambasadore koji nisu odobreni od predsjednika Crne Gore, Vlada svjesno izigrava procedure na nacionalnom nivou, krši dobru praksu, narušava kohabitaciju i srozava međunarodni ugled zemlje.

Podsjetimo, Ustav Crne Gore propisuje da predsjednik države postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na prijedlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose.

Brajović ocjenjuje da je predlaganje ambasadora bez saglasnosti predsjednika unutrašnja stvar i problem Crne Gore.

„Ali kad se Vlada obrati nekoj suverenoj zemlji i zatraži agreman za kandidata za kojeg zna da nema podršku predsjednika, onda je takvo postupanje dovođenje u zabludu te partnerske zemlje i njene administracije, i svjesno izigravanje povjerenja. Riječ je o potpunom urušavanju ugleda Crne Gore, i o neozbiljnom i neprihvatljivom postupanju“, navodi se u saopštenju.

Kako navodi, ukoliko se nastavi sa ovakvom neprihvatljivom praksom, javnost, domaća i međunarodna, će ubuduće biti upoznata sa svakim dogovorom koji se postigne na relaciji Predsjednik - Vlada i Skupština u vezi s diplomatskim predstavljanjem u svakoj konkretnoj zemlji, bez navođenja imena kandidata, čiju zaštitu nalaže dobra diplomatska praksa.

Ovo je novi sukob na relaciji predsjednika i Vlade u odnosu na postavljenja i razrješenja diplomatskih predstavnika Crne Gore. Prethodni sukob i problemi u kohabitaciji su nastali početkom ove godine, kada Đukanović nije htio da odobri odluku Vlade o opozivu sedam ambasadora, a koji su nakon naknadnih pregovora ipak povučeni.

Kohabitacija je zajedničko institucionalno djelovanje suprotstavljenih političkih strana.

Nakon što je u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, Đukanović je ostao na mjestu predsjednika Crne Gore, a nova parlamentarna većina koju čine tri kolalicije predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA je formirala novu Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem.

Milu Đukanoviću mandat na mjestu predsjednika traje do 2023. godine.

XS
SM
MD
LG