U pozadini ove transatlantske diplomatije na visokom nivou, Minhenska konferencija o bezbednosti objavljuje novi izveštaj pod naslovom: "Između agregatnih stanja konkurencija i saradnja" i to na 160 stranica.
Zapadne demokratije se osećaju izazvanim posebno od strane Kine. Istovremeno, potrebni smo jedni drugima, ne samo kao poslovni partneri, već i za suočavanje sa globalnim izazovima. Pandemija je samo najočigledniji primer, ali klimatske promene i predstojeća trka u nuklearnom naoružanju takođe zahtevaju saradnju.
Koliko je odnos EU sa Kinom ambivalentan pokazuje činjenica da je ta zemlja zvanično istovremeno strateški partner i konkurent.
Komunistima u Pekingu koji operišu državno-kapitalistički uspelo je ono što Sovjetskom Savezu nije pošlo za rukom, kombinacija autoritarne vladavine sa ekonomskim uspehom i rastućim blagostanjem stanovništva. To je jedan od razloga zbog kojeg se u govorima Bajdena često čuje rečenica koja zvuči defanzivno: „Moramo pokazati da demokratije i u ovom promenjenom svetu još mogu nešto pruže našim ljudima.“
Izazov Kina
Ispostavilo se da ako zemlja sa 1,4 milijarde ljudi tokom četiri decenije ekonomski raste u dvocifrenom opsegu, onda ta zemlja u jednom trenutku svoju ekonomsku moć može da pretoči u politički uticaj i na kraju i u vojnu silu.
Peking je postavio ambiciozne ciljeve. Kako se zvanično kaže, do 2049. odnosno do 100. godišnjice osnivanja Narodne Republike, Kina želi da bude „zrela, moderna socijalistička sila, želi da bude u stanju da postavlja i oblikuje pravila i tehnološki, ekonomski i kulturno bude na najvišem nivou“. Dakle, Kina želi da bude vodeća sila.
Jedinstvo Zapada
Minhenski izveštaj o bezbednosti navodi da su predstavnici liberalnih demokratija sada spremni da se odlučno odbrane od neliberalne konkurencije.
Tobijas Bunde, direktor istraživanja Konferencije o bezbednosti i jedan od glavnih autora izveštaja, citirao je Bajdena pre objavljivanja ovog dokumenta:
„Nalazimo se na prekretnici i svetske demokratije moraju da se udruže.“ Čini se da se to već dešava. U svakom slučaju, Bunde je dijagnostifikovao: „Čini se da su transatlantski šefovi država i vlada postigli konsenzus da saradnja između najvažnijih svetskih demokratija mora biti ojačana kako bi se izborili sa našim zajedničkim izazovima.“
Za direktora istraživanja minhenske Bezbednosne konferencije jedan od ovih izazova je da se u međunarodnim institucijama sve više dovodi u pitanje idejna hegemonija Zapada.
„Samo pre nekoliko godina još smo govorili o konceptima kao što su Odgovornost za zaštitu i konačnom trijumfu ljudskih prava čak i u arapskom svetu“, kaže Bunde.
„Danas Kina lako mobiliše desetine zemalja koje podržavaju njenu politiku u Sinđijangu ili Hongkongu.“
Žarište Pacifik
Indo-pacifički region ima centralnu ulogu u izveštaju, ne samo zato što region predstavlja 60 odsto globalne ekonomske proizvodnje i dve trećine ekonomskog rasta.
Za autorku izveštaja Sofi Ajztraut je jasno: „Uzimamo pod lupu indo-pacifički region jer su se mnogi sada složili da ovo nije samo region u kojem se radi o stabilnosti, već i region u kojem će se odrediti oblik međunarodnog poretka u narednim decenijama.“
Ova spoznaja već počinje da se odražava u praktičnoj politici. Predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel tek što se vratio sa putovanja u Indoneziju gde se sastao i sa ministrom odbrane Prabovoom Subiantom.
Borel je u Džakarti naglasio da EU ima interes da obezbedi da regionalni poredak ostane otvoren i zasnovan na pravilima i da EU tome može dati važan doprinos.
Na svom blogu, najviši diplomata EU zaključio je: „Ako želimo da budemo geopolitički akter, moraju nas doživljavati i kao političkog i bezbednosnog aktera u regionu, a ne samo kao partnera za razvojnu saradnju, trgovinu ili investicije.“
Autori Minhenskog izveštaja o bezbednosti očekuju da će Evropljani uložiti više napora da postanu „sposobni za globalnu politiku“, kako citiraju bivšeg predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera.
U Berlinu se preduzimaju oprezni koraci u ovom pravcu. Krajem maja, nemačka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer otputovala je u Južnu Koreju kako bi pripremila misiju fregate Bavarska u Pacifiku. Ministarka je pritom svratila i na Guam, ostrvo na kojem se nalazi jedna od najvažnijih američkih vojnih baza u pacifičkom regionu i stoga bi moglo biti potencijalna meta u ratu između Kine i SAD.
Početkom aprila, kada je otpremljena fregata Bundesvera, ministarka odbrane je nemačkim medijima rekla da Nemačka ne govori samo o slobodi pomorskih puteva kojima preti Kina već je spremna i da nešto učini.
Pitanje zajedništva
Novi izveštaj o bezbednosti poziva Evropu i Severnu Ameriku da intenzivnije uključe partnere istomišljenike u drugim delovima sveta. Autori pišu samo ako bi se liberalno-demokratska saradnja definisala mnogo šire, mogla bi da se opstane u konkurenciji sa autokratskim sistemima.
Međutim, Evropljani bi prvo morali da sarađuju međusobno, zahteva Volfgang Išinger. Po mišljenju predsedavajućeg Minhenske bezbednosne konferencije, jedan od zaključaka izveštaja glasi: „Razvoj relevantne evropske spoljne politike ne samo prema Kini i Rusiji, već naravno i prema našim transatlantskim partnerima, apsolutni je imperativ za budućnost“.
Ovo utoliko pre jer izveštaj predviđa težak balans između polova saradnje i konkurencije ili čak konfrontacije.
„Da bi savladali najvažnije ljudske izazove, transatlantski partneri, zajedno sa državama istomišljenicima, moraju da pronađu pravi balans između ova dva agregatna stanja: da bi smanjili globalne rizike, moraju da sarađuju sa autokratijama, a tamo gde su ugroženi demokratski principi, ne smeju više zazirati od nadmetanja sa neliberalnom konkurencijom.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 1
Pogledaj komentare