Kako je korona inficirala srpski jezik 1Foto: Pixabay/Sakurayim

Kada nam iz sveta stigne nešto novo, bilo da je reč o tehnici, politici, zdravlju (a i bolesti), sa sobom obično donese i poneku novu reč u srpski jezik.

I često te nove reči uđu u jezik na neki pogrešan način, bez pravog razloga, a nekada i pokvare neke postojeće reči.

Tako je i uz korona virus stiglo nekoliko reči i pojmova, ali desilo se i nešto što se vrlo retko dešava – srpski jezik se odbranio od jedne greške u prevodu.

Na početku pandemije, iz medija smo mnogo puta čuli da treba da držimo socijalnu distancu.

Takav pojam do tada nismo imali, a pojavio se kao nevešti prevod (bolje reći prepis) engleskog „social distance“.

Srećom, a što nije čest slučaj, mnogi su ubrzo shvatili da reč socijalno nema uvek isto značenje u srpskom i engleskom i da je mnogo primerenije koristiti pojam fizička distanca. (Inače, „socijal distance“ bi bukvalnije moglo da se prevede kao „rastojanje u društvu“.) Mogli smo, doduše, da se setimo i da imamo reč rastojanje (obično kažemo bezbedno rastojanje između vozila, a ne bezbedna distanca), ali dobro je da smo makar izbegli reč „socijalno“.

I to je izgleda jedini primer koji može da se nazove pozitivnim (ili negativnim na virus?).

Zahvaljujući koroni, mnogi su saznali i da talasi imaju pikove, ali oni koji o njima govore nisu objasnili zašto ne kažu vrh talasa nego pik talasa.

Uz domaću reč vrh imamo već jednu stranu, nemačkog porekla, špic, ali izgleda da nam treba još jedna.

Istina, nije ovo prvi put da se koristi reč pik, ali se sa koronom pojačala njena upotreba, pa možda možemo očekivati da ćemo čuti i da se na Kopaoniku nalazi Pančićev pik.

Nije baš da je počelo od korone, ali se zbog nje raširila upotreba izraza „na dnevnom nivou“.

Ili na nedeljnom, mesečnom ..

Takva konstrukcija dolazi iz engleskog i ranije nije bila uobičajena u srpskom jeziku, u kojem se, zavisno od značenja koriste izrazi „svakog dana“, „svakodnevno“, „dnevno“, „na dan“ itd.

Kako je krenulo, uskoro ćemo govoriti da auto peremo dva puta na nedeljnom nivou (umesto dva puta nedeljno) a da kafu pijemo na jutarnjem nivou (umesto svakog jutra).

Zbog neveštog prevođenja, u poslednje vreme često čujemo i reč zaključavanje, kao prevod engleskog „lockdown“.

U bukvalnom značenju to nije pogrešno, ali nema razloga da sada menjamo srpski jezik da bi bio bliži engleskom.

Za ono što Englezi kažu „lockdown“ (zbog korone), postoji, recimo, reč zatvaranje, pa smo i do sada govorili zatvaranje granica i zatvaranje prodavnica (iako se vrata tada zaključavaju).

Može se čuti i „lokdaun“, koji se iz engleskog proširio i na druge jezike, ali budući da se ne radi o nekom stručnom pojmu sa posebnim značenjem, nema razloga da zbog njega zaboravljamo ili menjamo srpske reči.

Nova reč je i kovid, a uz nju se pojavila i non-kovid (recimo non-kovid bolnice). Pošto neki sada govore non-kovid, a ne kažu nekovid, moguće je da ćemo uskoro čuti i druge slične konstrukcije, recimo, non-propisno parkiranje ili non-slano jelo i slično.

I da pomenem još relaksaciju koja se nekada odnosila na psihofizičko opuštanje (čoveka), recimo na letovanju, a danas se relaksiraju i zaštitne mere i zabrane (valjda se i one nekada umore?).

Verovatno bi se strane reči više prevodile nego prepisivale kada bi se češće koristili rečnici.

Za prelistavanje debelih knjiga danas malo ko ima vremena a od virtuelnih internet prevodilaca se nekako ne očekuje da će pažljivo i vešto odabirati srpske reči.

Međutim, mala proba pokazuje da nije tako i da se Guglov prevodilac bolje snalazi sa srpskim nego mnogi ljudi u Srbiji. On zna da prevede (a ne prepiše) englesku reč „peak“ i kao prevod daje vrh a ne pik.

Sa kovidom se još ne snalazi najbolje, ali mu je poznato da se englesko non prevodi kao ne (a ne ostaje non).

Recimo non medical prevodi kao nemedicinski, a i kod nas odomaćeno non-stop prevodi kao neprekidno. Čak i frazu „daily basis“ Gugl (za razliku od mnogih Srba) prevodi kao „svakodnevno“.

Ima verovatno još primera neveštog prevođenja, a kako epidemija traje, moguće je da će ih biti i više, jer maske sprečavaju širenje virusa dok govorimo, ali ne štite sam govor, odnosno jezik.

Autor je mašinski inženjer

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari