Na današnji dan stupila na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima

Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 18. maj.
Na današnji dan stupila na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima
Foto: Pixabay
1781 - Španci su u Kusku, u Peruu, pogubili Tupaka Amarua II, vođu ustanka naroda Inka protiv španske vlasti.
 
1799 - Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba", koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere.
 
1800 - U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60 bitaka.
 
1803 - Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.
 
1804 - Napoleon Bonaparta je proglašen carem Francuske, a decembru je krunisan kao Napoleon I.
 
1836 - Rođen je austrijski Šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču sa Johanesom Cukertortom.
 
1868 - Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. S prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice.
 
1872 - Rođen je britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.
 
1883 - Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu "Bauhaus", jednu od najuticajnijih tokom 20. veka.
 
1911 - Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba. Komponovao je deset simfonija, cikluse solo pesama za glas i orkestar.
 
1919 - Rođena je britanska primabalerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u 20. veku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.
 
1920 - U Poljskoj, blizu Krakova, rođen je Karol Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina.
 
1944 - U Sovjetskom Savezu je počelo proterivanje više od 200.000 Tatara s Krima, pod optužbom da su sarađivali s Nemcima.
 
1954 - Stupila je na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.
 
1973 - Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala članica Kongresa SAD.
 
1974 - Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.
 
1988 - Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.
 
1992 - Visoki komesarijat UN za izbeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbeglo 1.300.000 ljudi što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.
 
1995 - Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je posle emigriranja iz SSSR stekao svetsku slavu.
 
1996 - Romano Prodi postao je predsednik 55. italijanske vlade od Drugog svetskog rata. Deset godina kasnije (2006) Prodi je ponovo postao predsednik 61. italijanske vlade.
 
1996 - Pod pritiskom međunarodne zajednice, ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se s mesta predsednika Republike Srpske. Tu dužnost je preuzela dotadašnja potpredsednica RS Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.
 
1998 - Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv Majkrosoft korporacije, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.
 
1999 - Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su prekid vatre, čime su okončane sedmogodišnje surove borbe.
 
2000 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.
 
2005 - Umro je Frenk Goršin, američki glumac i veliki imitator.
 
2009 - Evropska komesarka za budžet i bivša ministarka finansija Dalija Gribauskaite pobedom na predsedničkim izborima u Litvaniji postala je prva predsednica te zemlje.
 
2009 - Nekoliko većih američkih dnevnih listova ili je bankrotiralo ili potpuno zatvoreno, što je bila posledica dramatičnih promena nastalih pojavom interneta i izbijanjem svetske ekonomske krize.
 
2010 - Američki predsednik Barak Obama potpisao je zakon o slobodi štampe s ciljem da to bude osnova za veću zaštitu novinara i slobodne štampe širom sveta i identifikaciju zemalja gde se ta načela krše. Zakon je dobio ime po novinaru Volstrit džurnala Danijelu Perlu, koga su 2002. ubili ekstremisti u Pakistanu.
 
2011 - Međunarodni tribunal za Ruandu osudio je bivšeg generala Avgustina Bizmunga na 30 godina zatvora zbog uloge u masovnim ubistvima, posebno plemena Tutsi.
 
2014 - Umro je srpski književnik, akademik i prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić. Najpoznatiji njegovi romani su: Daleko je sunce, Vreme smrti, Koreni, Deobe, Vreme zla i Vreme vlasti.
 
2018 - U avionskoj nesreći na Kubi kada se neposredno po poletanju sa međunarodnog aerodroma u Havani srušio avion sa 113 putnika i članova posade, poginulo je 110 osoba.
 
2018 - U napadu u srednjoj školi u američkom gradu Santa Fe, blizu Hjustona, ubijeno je 10 osoba, a za napad je osumnjičen 17-godišnji učenik.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Umro modni kreator Roberto Kavali

Preminuo je italijanski modni kreator Roberto Kavali, decenijama dizajner "džet-seta" s eksluzivnim materijalom kakav je koža pitona i uz korišćenje živopisne štampe (printova) na tekstilu.