Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) i susjedna država Srbija u ponedjeljak (17. maja) postavili su kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane (HE) koje će zajedno graditi na rijeci Drini, prije nego se Ustavni sud BiH izjasnio da li je zakonit ovaj projekat raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine (BiH).
"Ovaj konkretan slučaj nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Vlada Srbije nije imala potrebu da razgovara sa nekim drugim osim sa Vladom RS", objašnjenje je premijera RS Radovana Viškovića o tome zašto ovaj bh. entitet mimo institucija države BiH sa Srbijom radi na projektu pod nazivom “Gornja Drina”.
Granica između BiH, Srbije i Crne Gore je isključivo teritorija RS i nadležnost za koncesije na tom prostoru je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije RS, rekao je Višković novinarima u Istočnom Sarajevu nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije u ponedjeljak (17. maj).
Višković je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u ponedjeljak položio kamen temeljac za prvu od tri HE, “Buk Bijela” kod Opštine Foča na rijeci Drini, na granici BiH sa Srbijom. To je zvanični početak realizacije cijelog zajedničkog projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina" u okviru kojeg je predviđena gradnja još i HE"Foča" i "Paunci".
Prije polaganja kamena temeljca premijerka Srbije istakla je kako je Srbija uradila analizu svih pravila i zakona, te Ustava. Kazala je kako je utvrđeno da je u posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato, oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni.
“Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri”, poručila je Brnabić u Istočnom Sarajevu.
Ministrica vanjskih poslova BiH Biera Turković u ponedjeljak je još jednom upozorila da ne postoji saglasnost BiH za izgradnju HE "Buk-Bijela". Ona j enavela kako vlasti entiteta RS "već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine".
Šta je sporno u izgradnji?
Nakon što su Ana Brnabić i Radovan Višković potpisali 13. novembra prošle godine Izjavu o realizaciji projekta “Gornja Drina”, 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta. Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da “rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH”.
Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada se može očekivati odlučivanje po zahtjevu za ocjenu zakonitosti zajedničkog projekta RS i Srbije.
Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“. Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020.godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te stoga tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidrocentrala na rijeci Drini ne krše odluku Ustavnog suda BiH. To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.
Prema projektu “Gornja Drina”, većinski udio vlasništva u hidroelektranama koje će biti izgrađene na teritoriji BiH imala bi Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Procijenjena vrijednost gradnje prve hidroelektrane -“Buk Bijela” - je oko 200 miliona evra. Predviđeno je da "Buk Bijela" na teritoriji opštine Foča u BiH ima 93 megavata instalisane snage, te da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. Ukupna vrijednost projekta “Gornja Drina” iznosi oko 520 miliona evra, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.
Žalbe ekologa iz susjedne Crne Gore
U međuvremenu se čeka i odluka Odbora za sprovođenje ESPOO konvencije (UN-ova Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) po žalbi koju su u junu 2020. godine na projekt hidroelektrana na gornjoj Drini podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG).
Žalba je podnešena, jer se vlasti RS, ali ni vlasti BiH, nisu savjetovale sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini.
“Dobijamo neke podatke koji su prilično šturi i na osnovu kojih ne možemo da izmjerimo procjene rizika i uticaja na životnu sredinu i u CG i u BiH”, kaže za RSE Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.
Perović se plaši da bi nove hidroelektrane mogle dodatno da ugroze zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koja je dio Nacionalnog parka Durmitor.
“Bojim se da će postavljanje kamena temeljca za HE, biti isto još jedna dodatna prijetnja za rijeku Taru˝, upozorava Perović dodajući da bi “imajući u vidu njen regionalni značaj, kroz UNESCO zaštitu i kroz Nacionalni park Durmitor trebala da bude valorizovana na način da obje zemlje imaju od toga koristi, da imamo neku zajedničku rijeku koja nas povezuje”.
“Posebno je zabrinjavajuće što Crna Gora nije bila uključena u projekat u kojem mnogo toga nije poznato”, ističe Perović, dodajući da postoji nezadovoljstvo i ponašanjem predstavnika vlasti u CG u cijeloj priči.
˝Oni nisu bili proaktivni dovoljno i nisu imali tu diplomatsku jačinu da na neki način svoje građane upoznaju sa tim šta se dešava i da pokažu da im je bilo stalo”, navodi Perović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore nij odgovorilo u ponedjeljak, 17. maja, na uput RSE o cijelom slučaju. U dopisu za RSE iz jula 2020 godine su naveli da su u dva navrata izrazili namjeru da učestvuju u prekograničnoj proceduri, kao i da su tražili dostavljanje dokumentacije o projektu.
"Crna Gora je poštujući odredbe Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO, izrazila namjeru da učestvuje u prekograničnoj proceduri i dva puta u 2019. godini (u julu i novembru mjesecu) zatražila dostavljane dokumentacije za postrojenje HE "Buk Bijela", na rijeci Drini, opština Foča. Tražena dokumentacija nije dostavljena, a stav RS bio je da se dostavi saglasnost na bazi studija i procedure koja je sprovedena 2012. To Crna Gora ne može smatrati relevantnim u postupku izdavanja ekološke saglasnosti u 2019˝, navedeno je tada u odgovoru Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za RSE.
Ekologe u BiH niko ništa nije pitao
I ekološke organizacije u Bosni i Hercegovini usprotivile su se gradnji planiranih hidroakumulacija na Drini, tvrdeći da će nove hidroelektrane uništiti skoro 30 kilometara riječnog toka, te ugroziti i zdravlje ljudi koji žive u Foči i okolini.
Viktor Bjelić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, za RSE kaže kako nikada nisu razmatrane primjedbe nevladinih organizacija na Studiju uticaja na životnu sredinu, koja je rađena još 2012. godine. Bjelić pojašnjava da je na osnovu ove studije koja je stara skoro 10 godina, izdata ekološka dozvole za ovaj projekt zbog čega su podnijeli tužbu protiv resornog ministarstva koja je odbijena. Nakon toga obratili su se žalbom ka Vrhovnom sudu RS čiju odluku u ovom slučaju i dalje čekaju.
˝Ona (Studija uticaja na životnu sredinu) ne uzima u obzir današnje stanje, niti su rađena nova istraživanja niti su vršena bilo kakva mjerenja, iako smo svjedoci značajnih klimatskih promjena˝, kaže Bijelić.
Ekolozi upozoravaju da ovaj projekat utiče i na staništa zaštićenih vrsta ribe, poput mladice kojima su rijeke Drina i Tara jedno od najvećih i najvažnijih staništa u slivu rijeke Dunav.
˝Akumulacije će imati negativan uticaj na stanište i migracije ribe mladice, ali i druge riblje populacije, a osim toga uticaće i na mikro-klimatske uslove te na druge populacije biljnih i životinjskih vrsta”, poručuje Bjelić.
Turizam i sportovi na vodi, takođe su oblasti koje će biti pogođene gradnjama hidroelektrana u gornjem toku Drine. U Rafting centru “Tara raft” iz Foče strahuju za svoje poslovanje, te traže da se i o njima mora povesti računa kod realizacije projekta.
“Ovaj projekat će sigurno ugroziti naše poslovanje i na njega ne mogu gledati ravnodušno sa strane uticaja na ekologiju, iako se radi o možda najvećem i najvažnijem projektu u Evropi”, priča za RSE Mirko Davidović, vlasnik Rafting centra „Tara raft”.
Za vlasti RS - najvažniji energetski projekat
Iako je projekat izgranje hidroelektrana na rijeci Drini sporan po nekoliko osnova, za predstavnike Vlasti RS ovo je jedan od najznačajnijih projekata i dokaz dobre saradnje RS i Srbije.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić 13. maja u Foči rekao je novinarima kako će izgradnjom HE "Buk Bijela", koja bi trebala da traje pet godina, biti otvoreno novo energetsko poglavlje izgradnje velikih energetskih objekata u RS.
Za načelnika Foče Milana Vukadinovića najavljeni početak radova na HE "Buk Bijela” je "spas za ovu opštinu". On za RSE kaže kako je ovo “dosanjani san svih Fočaka” koji donosi veliku korist u vidu novih radnih mjesta I koji će pozitivno uticati i na punjenje budžeta ove opštine.
“Procjene su da će to omogućiti prihode od oko 2 miliona maraka (1 milion evra) godišnje u budžet Foče, a ta sredstva su nama dragocjena za rješavanje nekih infrastrukturnih projekata˝, istakao je Vukadinović za RSE.
Načelnik Foče tvrdi i da postoji obećanje “da će po završetku gradnje biti otvoreno oko stotinjak novih radnih mjesta u samoj elektrani”.
Projekat HE "Buk Bijela" je započet 2012. godine kada je izrađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola. Dozvola je istekla 2018, jer Elektroprivreda Republike Srpske nije realizovala projekat. Nakon toga, preduzeće ˝HE Buk Bijela˝ zatražilo je produženje dozvole, poslije čega je izdata obnovljena ekološka dozvola.
Aarhus centar BiH 2019. godine tužio je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, smatrajući da je istekao rok za produženje ekološke dozvole. Okružni sud u Banjaluci je presudio u korist Arhaus centra. Uprkos tome, nadležno ministarstvo je izdalo novu ekološku dozvolu.
U julu 2017. godine Vlada RS potpisala je sa kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija" (AVIC-ENG) memorandum o saradnji za obezbjeđenje finansiranja projekta izgradnje HE “Buk Bijela” iz kineske državne banke. Javnosti nije, međutim, od tada data informacija da li je memorandum ikada realizovan. Radilo se o pravno neobavezujućem dokumentu.
Početkom 2019. godine, nakon zajedničke sjednice Vlada Republike Srpske i Srbije, najavljena je potom zajednička gradnja HE "Foča" i "Paunci", te gradnja i HE "Buk Bijela". Elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti, te investicije nikada do sada nisu javno objavljeni.
