Najsiromašnije zemlje i dalje čekaju vakcine, kašnjenja i nestašice u isporukama

Svet 10. maj 202115:41 1 komentar
REUTERS/Monicah Mwangi

U maloj bolnici u Ndžameni, glavnom gradu Čada, u kojoj radi i doktorka Umaima Đarma, ne vode se rasprave o tome koja je vakcina protiv koronavirusa najbolja - u Čadu uopše nema vakcine protiv kovida-19.

Vakcine nema ni za zdravstveno osoblje koje se brine za obolele od kovida-19 u toj zemlji, jednoj od najsiromašnijih u svetu čija je ogromna teritorija u srcu Afrike vekim delom prekivena saharskim peskom.

„Mislim da to nije fer i da je nepravda i čini me tužnom. Ja nemam izbor. Prva vakcina koja se pojavi i bude odobrena, uzeću je“, kaže 33-godišnja Đarma, specijalista za infektivne bolesti.

I dok bogate zemlje za svoje građane prave zalihe, mnoge siromašne zemlje se i dalje bore da se domognu vakcine. Neke, poput Čada, još čekaju na prve doze, piše agencija AP.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), prvu dozu vakcine tek treba da dobije desetak zemalja, od kojih je oko polovina u Africi. Na afričkom kontinentu, to su uz Čad još i Burkina Faso, Burundi, Eritreja i Tanzanija.

„Kašnjenja i nestašice u isporukama doprinose da afričke zemlje sve više zaostaju za ostatkom sveta u globalnoj raspodeli vakcina protiv kovid-19 i na taj kontinent u ovom trenutku otpada svega jedan odsto ukupne imunizacije ljudi u svetu, upozorila je SZO.

A da na mestima na kojima nema vakcine postoji i opasnost pojave novih i zabrinjavajućih sojeva virusa, upozorava zvaničnik UNICEF-a Djan Gandi, koji je koordinator za snabdevanje u globalnom programu za raspodelu vakcina Kovaks (COVAX).

„Zato bi terbalo svi da budemo zabrinuti ako postoji neko nepokriveno mesto bilo gde u svetu“, rekao je Gandi i ponovo apelovao na bogatije zemlje da doniraju vakcinu zemljama koje je još uvek čekaju.

I dok je u tim zemljama broj potvrdjenih slučajeva kovida-19 naizgled relativno nizak u poređenju sa globalnim žarištima, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su zvanični brojevi vrlo verovatno netačni i premali, pošto afričkim zemljama koje čekaju vakcinu, zbog slabih zdravstvenih sistema, nedostaje i oprema za praćenje i otkrivanje infekcije.

Čad je, na primer, od početka pandemije prijavio svega 170 smrtnih slučajeva, ali su napori da se virus u potpunosti zaustavi ostali bez uspeha. Nije pomoglo ni to što je aerodrom u Ndžameni prošle godine bio nakratko zatvoren, pošto se veruje da je zarazu u Čad uneo neko ko je ilegalno ušao u zemlju preko porozne kopnene granice.

U međuvremenu, obnovljeni su redovni letovi iz Pariza i drugih gradova što samo može da doprinese porastu sadašnjeg broja od 4.835 potvrđenih slučajeva kovida.

Zdravstveni radnici nevakcinisani

Regionalne bolnica Farha nov je objekat na obodu Ndžamene, okružen drvećem akacije i kamilama. Lekari bez granica pomogli su da se obezbedi kiseonik za obolele od kovida-19, a bolnica raspolaže sa 13 respiratora. Medicinsko osoblje ima i dovoljno kineskih zaštitnih maski KN95.

Međutim, nijedan zdravstveni radnik nije vakcinisan i nikome nije ni rečeno kada će se to dogoditi.

Umaima Đarma kaže da je bilo lakše pomiriti se sa tim na početku pandemije, kada nije bilo vakcine ni za doktore širom sveta. To se dramatično promenilo kada su Zapad, Kina i Rusija razvile vakcine, koje su stigle i do nekih siromašnih zemalja u Africi.

„Kada, na primer, čujem da su u nekim zemljama završili vakcinaciju medicinskog osoblja i starijih i sada prelaze na druge kategorije, to me, iskreno, čini žalosnom. Pitam ih da li makar mogu da nas snabdeju tim vakcinama kako bismo zaštitili zdravstvene radnike“, kaže Đarma.

„Svi umiru od ove bolesti, bili bogati ili siromašni. Ali svi treba da imaju priliku, šansu da se vakcinišu, a posebno oni koji su najviše izloženi“, ocenila je lekarka.

Program Kovaks, koji deluje uz podršku UN, ima za cilj da pomogne zemljama sa niskim i srednjim primanjima da dođu do vakcine.

Međutim, neke su zemlje, među kojima i Čad, izrazile rezerve prema mogućnosti da im Kovaks pošalje vakcine kompanije Astrazeneka, iz straha da one ne štite dovoljno od soja virusa koji je prvi put viđen u Južnoj Africi.

Očekuje se da će Čad sledećeg meseca dobiti vakcine Fajzer-Biontek, ako bude u stanju da pripremi posebne uslove za njeno hladno skladištenje, u zemlji u kojoj temperature tokom toplih meseci svakodnevno premašuju 40 stepeni.

Nekima od zemalja koje još čekaju na vakcinu trebalo je nešto više vremena da ispune zahteve neophodne za isporuku, uključujući i potpisivanje ugovora kojim se proizvođač oslobađa eventualne odgovornosti i pripremu planova za lokalnu distribuciju vakcine.

Takvo otezanje sada međutim za neke zemlje znači još duži period čekanja, pošto je jedan od ključnih indijskih proizvođača vakcine odlučio da smanji izvoz zbog katastrofalnog širenja virusa u samoj Indiji.

„Sada sa globalnom nestašicom u snabdevanju vakcinom, koja je uglavnom posledica porasta broja slučajeva u Indiji i odluke indijske vlade da privremeno oduzme doze tamošnjih proizvođača, Burkini Faso prete i veća kašnjenja u dopremi vakcine koje joj je bila namenjena“, izjavio je direktor američke humaniterne organizacije „Inicijativa: Voda“, koja je u Burkini Faso angažovana i u borbi protiv kovida-19.

Zdravstveni radnici koji su u toj zemlji u prvim redovima borbe protiv pandemije kažu da ne znaju zašto njihova vlada nije obezbedila vakcinu.

„Voleli bismo da smo mogli da je imamo kao i naše kolege širom sveta. Niko stvarno ne zna šta će nam ova bolest učiniti u budućnosti“, rekla je Čivanot Afavi, glavna medicinska sestra koja je donedavno radila na prvoj liniji borbe protiv korone.

Ni na Haitiju, najsiromašnijoj zemlji zapadne hemisfere, nijedan od više od 11 miliona stanovnika nije primio vakcinu. Haiti je trebalo da dobije preko Kovaksa 756.000 doza vakcine Astrazeneka, ali su haićanski zvaničnici rekli da zemlja nema infrastrukturu potrebnu za njeno čuvanje i izrazili bojazan da bi morali da je bace.

Oni su, međutim, izrazili zabrinutost i zbog potencijalih sporednih efekata te vakcine i rekli da bi više voleli da dobiju vakcinu koja se daje samo jednom, bez revakcinacije.

I u nekoliko manjih ostrvskih država tek treba da stignu prve pošiljke vakcine, ali odsustvo masovnije zaraze na tim mestima znači i da kampanja imunizacije nije toliko hitna.

Pacifička država Vanuatu, sa svojih 300.000 stanovnika, čeka da krajem meseca dobije prve količine Astrazenekine vakcine, ali su u toj zemlji registrovana samo tri slučaja zaraze koronavirusom, i to sva tri u karantinu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare