Hrvatsko Ministarstvo: Histerične špekulacije iz Beograda

Polemiku je, kako se tvrdi, izazvao ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin reakcijom na izjavu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR jer je to Zagrebu važno zbog očuvanja mira u regionu.

Vulin je Hrvatsku i Kosovo nazvao “braćom po oružju” i dodao da bi Gordan Grlić Radman voleo da može rasporediti “okupacijone snage na prostoru Srbije”, ali da će mu za to trebati “mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti”.

Hrvatsko ministarstvo u današnjem saopštenju podseća da je u četvrtak ministar Gordan Grlić Radman u sklopu zvanične posete Kosovu obišao 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR i odbacio Vulinove izjave kao “histerične spekulacije Srbije” te “apsurdne, neistinite i netačne insinuacije” kako bi se skrenula pažnja s ozbiljnije stvari, a to je usvajanje odluke o izmeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu upotrebu. Hrvatsko ministarstvo to naziva političkom manipulacijom.

“Cela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu, odnosno cilj joj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na delu”, ističe se u saopštenju.

Tvrdi se i da predstavnici srpske manjine već decenijama imaju istaknuto mesto u hrvatskom političkom životu i učestvuju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti, dok, kako se navodi, uprkos potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije 2004. godine, Hrvati u Srbiji još čekaju ispunjenje najvažnijih tačaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom. “Hrvati u Srbiji još uvek nemaju zajamčena mesta ni na jednoj razini vlasti, a ni finansiranje hrvatskih manjinskih institucija nije adekvatno rešeno”, dodaje se u saopštenju.

Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske napominje da je “istorija hrvatsko-srpskih odnosa nesumnjivo bremenita i teška te da su Hrvatska i njeni građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu“.

Republika Hrvatska, podseća se u saopštenju, danas još uvek traži 1869 nestalih osoba te sanira štetu uzrokovanu tom agresijom.

“Tu stranicu naše istorije možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rešavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja: pitanje nestalih osoba (informacije o mestima pogibije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obeležavanja mesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim istorijskim činjenicama”, ističe hrvatsko ministarstvo.