1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Pravosuđe

Potraga za kriminalcima na društvenim mrežama

7. maj 2021.

Kada čujemo za neku policijsku istragu obično pomislimo na istražitelje na mestu zločina. Ali danas se mnogi slučajevi mogu rešiti i običnim klikom mišem, uz pomoć društvenih mreža.

https://p.dw.com/p/3syUy
Foto: Imago/Ikon Images/J. Holcroft

Policija je danima pretraživala okolinu mesta gde je stanovala nestala devojka i ispitivala ljude iz okruženja. Ali odlučujuća informacija stigla je zahvaljujući objavi na Fejsbuku.

Slučaj 16-godišnje Izabele iz Kelea u nemačkoj pokrajini Donja Saksonija, koju su mnogi već smatrali mrtvom, danima je bio tema u svim nemačkim medijima. Ona je na kraju pronađena u Francuskoj – živa i zdrava.

Taj slučaj je pokazao da se u ovo digitalno doba može uspešno istraživati i sedeći pred ekranom.

-pročitajte još: Nemačka: Ugašena platforma za "dečiju" pornografiju sa 400 000 korisnika u svetu

Uz pomoć Fejsbuka

„Nekada se čitalo na oglasnim tablama ili u novinama, a danas se baca pogled na internet“, kaže Danijel Krečmar, član uprave Saveza nemačkih kriminalističkih službenika. On napominje da su javne objave uvek bile dragocena pomoć u istragama, samo što se to danas zbog promenjenog načina korišćenja medija, preselilo na društvene mreže.

Danijel Krečmar, član uprave Saveza nemačkih kriminalističkih službenika
Danijel Krečmar, član uprave Saveza nemačkih kriminalističkih službenikaFoto: Bund Deutscher Kriminalbeamter

O čemu se uopšte radilo u slučaju iz Kelea? Šesnaestogodišnja učenica Izabela nestala je krajem marta iz svog doma. Nedeljama nije bilo nikakvog znaka života, pa je policija već pretpostavljala da je reč o zločinu. No, video-poziv višestruko podeljen na Fejsbuku dospeo je i do jedne službenice u Saveznom uredu za kriminal (BKA). Ona je uočila sličnosti s jednom devojkom pronađenom u Francuskoj i obavestila kolege iz Kelea. I zaista: radilo se o Izabeli.

Kibernetička kriminalistika kao smer na fakultetu

Istrage na društvenim mrežama igraju sve veću ulogu u razjašnjavanju krivičnih dela, kaže Toralf Neding, berlinski advokat specijalizovan za krivično pravo. I to ne samo kod krivičnih dela povezanih s internetom, nego i kod „običnih“ slučajeva. Recimo, spisak prijatelja osumnjičenog na Fejsbuku može da pomogne kod otkrivanja njegovih kontakata u kriminalnom miljeu. A i fotografije koje osumnjičena osoba objavljuje mogu da igraju važnu ulogu u istrazi, jer se na njima, recimo, može videti komad odeće koji je relevantan za istragu ili mesto gde je osumnjičeni boravio u određenom trenutku.

„Analiza digitalnih podataka sve je važniji aspekt policijskog rada. Policija pokrajine Severna Rajna Vestfalija prepoznala je neophodnost suočavanja s tim izazovima, pa i na tom području razvija nove tehničke mogućnosti“, kaže Markus Nišeri, portparol pokrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Ipak, on iz taktičkih razloga ne želi da ulazi u pojedinosti o instrumentima koje istražitelji pri tom koriste.

A policija u pokrajini Hesen čak odnedavno ima i specijalističke studije: od septembra 2020. tamo može da se studira kibernetička kriminalistika.

Policija koristi internet i u istrazi „klasičnog“ kriminala
Policija koristi internet i u istrazi „klasičnog“ kriminalaFoto: Fotolia

Svako je odgovoran za svoje objave

Pitanje je ipak da li policija sme tek tako da koristi podatke o osumnjičenim osobama objavljene na društvenim mrežama? „Materijal koji ta osoba sama objavi može se načelno analizirati“, kaže Krečmar iz Saveza nemačkih kriminalističkih službenika. Teže je kod prikrivenih istraga, recimo u zatvorenim čet-grupama. Tada je po pravilu potrebna dozvola suda.

Ali, policijske istrage na društvenim mrežama nailaze i na oštre kritike. Istražitelji, naime, ne saznaju samo informacije bitne za rešavanje kriminalističkih slučajeva, već stiču uvid i u navike i mišljenja koje državu ne bi smelo da se tiču. To – bar teoretski – otvara mogućnost da neko zbog svojih stavova dospe u fokus policijske istrage. „Ta opasnost zaista postoji“, kaže Neding. Taj pravnik kao posebno problematičan vidi slučaj kada neki korisnik lajkuje ili retvituje neku objavu i time pobudi utisak da deli određene stavove i svetonazore. I onda zbog toga kod istražitelja pobudi određenu sumnju.

Krečmar međutim ističe da se odgovornost policije ne završava istragom na internetu, već da okvire zadaju zakoni. I dodaje: „Zato ne vidim opasnost da policija istražuje van zakonskih ovlašćenja.“ No on istovremeno upozorava da bi svako trebalo dobro da razmisli koje informacije o sebi objavljuje, jer „iz toga mogu svi ljudi da steknu ista saznanja kao i policija.“

ajg/dpa

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.