Postavljanjem granica do dobrog raspoloženja: "Pravljenje razlike između Tebe i Mene"

Loše raspoloženje, iako ga mnogi olako odbacuju, za puno ljudi predstavlja realan problem. I to se ne odnosi samo na one koji pate od značajnih kliničkih depresija, već i na druge - koje muče sezonske apatije ili opšti naleti tuge. I to jesu realni problemi.

Izvor: B92.net

Subota, 24.04.2021.

11:43

Postavljanjem granica do dobrog raspoloženja:
Foto: shutterstock/Soloviova Liudmyla

S obzirom na svet u kakvom živimo već duže od godinu dana nije čudno da na naše raspoloženje imaju uticaj sve negativne vesti koje nas vrlo često okruže sa svih strana.

One, objašnjava za #kakosi psiholog i telesni psihoterapeut Ana Petrović, mogu uticati da se osećamo ugroženo, bespomoćno i beznadežno.

Sa druge strane, mogu i da nas podstaknu da preduzmemo nešto kako bismo probleme rešili ili ih barem umanjili.

"Čak i ako trenutno to nismo u stanju, loše vesti mogu da nas podstaknu da radimo na jačanju svojih kapaciteta i snaga kako bismo vremenom menjali to što nas ugrožava. Umeće življenja podrazumeva ravnotežu u prilagođavanju sebe okolnostima i okolnosti sebi", navodi Petrović.

Izloženost lošim vestima loše utiče na raspoloženje i opšte psihičko stanje. Tada nastaju negativne misli koja kreiraju negativne emocije. Na pamet dolazi još jedna loša misao, pa još jedna. I tako skrećete sa puta.

"Sa čime god da čovek preteruje može da mu nanosi štetu. To može da bude i gledanje vesti. Ipak, pitanje je i šta stoji iza toga – da li su to strah i potreba za kontrolom, doživljaj praznine, potreba za uzbuđenjem... Odgovor leži u tome da se treba baviti tim 'pozadinskim' činiocima", smatra ona.

Što je pritisak veći, to brže popušta ona karika koja je najslabija. Međutim, kaže Ana Petrović, to može biti i korisno ako nam posluži kao 'uveličavajuće staklo' da pokaže gde je slabost, šta nedostaje... Zato, možda, i nije neobično da sve više ljudi počinju da se bave svojim mentalnim zdravljem.

Naučnici kažu da ste zdraviji kada se okrenete dobrim i pozitivnim vestima, onima koje pomažu da izbegnete loše emocije.
Foto: shutterstock/baranq
"Kada je neka tema toliko prisutna i emotivno nabijena, nije lako naći način da se sa njom izađe na kraj. Kao plivanje u nemirnom moru - neko se davi, neko uspeva da se održi na površini, neko se u panici hvata za nekog drugog daveći ga nenamerno...", objašnjava slikovito Petrović.

Ona naglašava da "postavljanje sopstvenih granica nije vređanje druge osobe, već pravljenje razlike između Tebe i Mene. To je jedna vrlo važna životna veština koja, ako se ne nauči u detinjstvu, kasnije u mnogome otežava život".

Na jačanju granica može da se radi i u odraslom dobu. Štaviše, vrlo je poželjno.

Jake granice nam pružaju mogućnost izbora – da li želimo da upijemo delove tuđih stanja ili ne, kaže Ana Petrović, psiholog i telesni psihoterapeut, i dodaje da je važno da možemo i jedno i drugo.

"Nekada je potrebno povezati se sa tuđim osećanjima, to je osnova saosećanja. Međutim, ako to bilo kojoj od strana nanosi štetu, onda je poželjno postaviti 'zid'", kaće ona.

Ovo nije nužno povezano sa izbegavanjem određenog okruženja. Naša sagovornica navodi da ljudi sa jakim granicama prosto imaju sposobnost da ne budu uvučeni u tuđe "nemirno more" i objašnjava to nije pitanje odluke da li neko hoće ili neće da nešto oseća već stvar učenja koje zahteva određeno vreme.

Bilo da osećate depresiju ili nalet tuge, psiholozi savetuju da pratite svoje misli i osećanja i tvrde da je to početak suočavanja sa problemom.

Ipak, ljudi često spontano koriste mehanizam odbrane – potiskivanje.

"Kada je čoveku nečega previše, kada neko stanje ili osećanje prevazilazi čovekovu sposobnost da ga podnese, ono biva uklonjeno iz svesti, bukvalno prestaje da postoji. I to je vrlo dobro trenutno rešenje. Ali nije i dugoročno. Jer čovek nastavlja da trpi, samo toga nije svestan. A ko ne plati na mostu, plati na ćupriji", kaže Petrović za #kakosi.

Isto tako, i svesno skretanje sopstvene pažnje sa onoga što nas muči na nešto lepo ima sličan učinak.

"Društvo u kome danas živimo prečesto nas usmerava na brza i površinska rešenja. Zaboravljamo koliko je važno ono unutra i dubina koju svaki čovek nosi u sebi. Zato nam je vrlo važno da se bavimo jačanjem i izgradnjom svog unutrašnjeg sveta, bilo da je to psihoterapijski rad ili nešto drugo. Ono što nam pruža istinski doživljaj ispunjenosti i mira nalazi se unutra, u vezi je sa pitanjima smisla i sopstvene svrhe, bliskošću, povezivanjem ili pomaganje", smatra ona.

Živimo u vremenu kada svako može da izabere do kojih informacija želi da dođe, pa zato birajte one koje će vas motivisati. Pokušajte i da razumete koje vesti imaju negativan uticaj na vas i zašto jer, prema rečima psihologa, to može da pomogne da ih 'oblikujete' na način koji neće biti štetan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: