06. maj  2021. 10.51  →  17.56 | Izvor: Tanjug, RTV (Ivana Munišić Jovanović)

Udruženja zatražila od SANU da se usprotivi Projektu Jadar

BEOGRAD -

Grupa aktivista udruženja građana i stranaka koje se protive istraživanjima i eksploataciji litijuma u Srbiji protestovala je danas ispred Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) gde se održava dvodnevni naučni skup "Projekat Jadar - šta je poznato" na kome danas govori i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

video icon

Demonstranti su ispred ulaza u SANU razvili veliki transparent na kome piše "Narod ne želi istraživanja i rudnik" i nekoliko manjih sa nazivima opština iz kojih dolaze i istovetnom porukom.

Duško Kuzović iz Pokreta Oslobođenje koji je organizator protesta predao je na pisarnici SANU obaveštenje naslovljeno na predsednika Vladimira Kostića u kome se navodi da građani Požege, Kosjerića, Minice, Ljiga, Topole, Aranđelovca, Gornjeg Milanovca, Čačka, Užica, Krupnja, Loznice, Osečine, Lajkovca i Valjeva ne žele rudnik, niti geološka istraživanja u svom okruženju.

U pismu se predsednik SANU moli da pročita obaveštenje na početku skupa kako bi svi njegovi učesnici bili upoznati sa ovim stavovima.

Dokument je potpisalo 36 predstavnika različitih udruženja građana iz Srbije i lokalnih odbora iz različitih gradova Srpskog pokreta Dveri, Stranke slobode i pravde i Narodne stranke.

"Ja verujem da će SANU dobro osetiti interese naroda i stati na njegovu stranu, bez obzira šta govore ekonomski i politički parametri", izjavio je Kuzović i dodao da će predstavnici tri udruženja koja se protive eksploataciji jadarita drugog dana naučnog skupa u SANU dobiti samo po pet minuta da objasne svoje stavove.

Kuzović je najavio da će organizatori protesta u toku dana ambasadi Australije u Beogradu predati pismo u kome traže od te države da svoje kompanije koje rade u Srbiji nateraju da posluju "u skladu sa poslovnom etikom".

Sedište kompanija Rio Tinto koja se bavi istraživanjima rezervi jadarita iz koga se dobija litijum je u Australiji.

Akademici: Projekat Jadar - na vagi životna sredina i profit

Naučno-stručni skup "Projekat Jadar - šta je poznato?", koji se bavi eksploatacijom minerala jadarita, odnosno litijuma, u Rađevini, u okolini Loznice, Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) organizovala je da bi se odgovorilo na otvorena pitanja koja na jednoj strani vage stavljaju životnu sredinu, a na drugoj profit.

To je na otvaranju skupa izjavio akademik Vladimir Stevanović i dodao da je cilj da se na osnovu naučnih argumenata proceni opravdanost projekta Jadar, kao i da se odgovori na pitanje šta dobijaju, a šta gube država i građani, a šta kompanija Rio Tinto.

Stevanović je naglasio da je u vezi sa ovim projektom važno da nezavisno ekspertsko telo bude angažovano u izradi studije uticaja i studije izvodljivosti tog projekta.

"Posle tako temeljno urađene studije dobio bi se odgovor na pitanje šta bi dobila država i građani, a šta Rio Tinto", rekao je Stevanović.

Govoreći o ukupnom dosadašnjem ophođenju društva i države prema životnoj sredini, Stevanović je podsetio da svi izveštaji o stanju životne sredine u Srbiji govore da je ona u najmanju ruku nezadovoljavajuća.

Činjnica, ističe, da se svega osam odsto otpadnih voda prečišćava i da je i to upitno kojom efikasnošću, kao i da su skoro svi vodotoci postali recipijenti otpadih voda, dovoljno, kaže, govori o odnosu društva prema vitalnom resurstu životne sredine kao što je voda.

Stevanović dodaje i da je zagađenje vazduha u zemlji svakim danom sve veće, da su divlje deponije gorući problem, da je revitalizacija pepilišta i jalovišta stavljena u drugi plan, kao i da je neprimeren način ophođenja društva i države prema nacionlanim parkovima.

"Srbija je u pogledu odnosa prema životnoj sredini zapuštena država i to ne traje od juče, to traje dugo, problemi se samo nagomilavaju, a rešavanje problema je sve teže i skuplje", naveo je Stevanović.

Ističe da takav nemeran odnos države prema životnoj sredini generiše i interesovanje domaćih i stranih investitora koji vrše pritisak na prirodne resurse koje eksploatišu.

Stevanović navodi da se ta ista pitanja o zaštiti vode, zemljišta, vazduha, šuma, postavljaju od početka pojave projekta Jadarit.

Dodaje da je u vezi s tim projektom vrlo precizno izračunato koliko će se godišnje tona ruda izvaditi i preraditi, koliko će tona rudne jalovine biti odloženo, na kojoj površini, koliko će za to biti potrebno vode i struje, kao i hemijskih jedinjenja za proces obijanja litujum karbonata i borne kiseline, i kolika će biti dobit.

Međutim, primećuje Stevanović, ono što nije uzeto u obzir jeste vrednost onoga što je iznad rudnog ležišta, odnosno, da li je vrednovano zemljište, vodotoci, poljoprivredne kulutre, ali i stanovništvo i njihova naselja.

Predsednik SANU Vladimir Kostić rekao da ovo nije prvi put da se SANU oglašava oko važnih pitanja za životnu sredinu, te podsetio da se oglašavao i kada je bilo reč o eksploataciji nikla i izgradnje minihidroelektrana.

Ističe da će SANU tragati za naučno zasnovanom istinom i dodao da je jedino takva potrebna životnoj sredini.

"SANU će ponuditi slobodan prostor za komunikaciju, relevantne strane, koristićemo jezik nauke i činjenica. Normalno je da ne delimo svi ista mišljenja, ali što bi se razgovaralo, ako nema razlika", zaključio je Kostić.

Mihajlović o današnjem skupu o Jadru u SANU: Da zaustavimo neistine

Naučno-stručni skup "Projekat Jadar - šta je poznato?" koji se danas održava u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu, ima za cilj da zaustavi sve poluistine, neistine i netačne tvrdnje u vezi sa eksploatacijom litijuma, kao i strah koji iz tih neistina proizilazi, izjavila je uoči početka skupa ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

Navela je da će na današnjem skupu o eksploataciji litijuma govoriti akademici, stručna javnost, predstavnici ministarstva, nevladine organizacije i građani.

"Drago mi je da sam pozvana da govorim u SANU, za mene je to čast. Mislim da ovo jeste mesto koje je danas oslobođeno svih površnosti i netačnih tvrdnji, i ovo je mesto gde može da se razgovara", rekla je Mihajlovićeva novinarima.

Izrazila je nadu da ovo neće biti poslednji skup i dodala da bi i u budućnosti trebalo da postoje konstruktivne rasprave na temu eksploatacije litijuma s obzirom da, kako kaže, tek mnogo izveštaja i studija treba da bude završeno kako bi država i građani došli do konačne odluke.

"S druge strane, razlog zašto se odazivam na sve pozive jeste što imam dve poruke. Jedna je da moramo da zaustavimo sve poluistine, neistine, netačne tvrdnje i strah koji se na neki način širi baš zato što ima puno neistina. Verujem da je jedan od načina da se to reši stalni razgovor", navela je ministarka.

Druga poruka je, kaže, ona koju šalje od kada je imenovana za ministarku rudarstva i energetike, da se ništa u Srbiji neće raditi u oblasti rudarstva, a da se ne poštuju svi principi zaštite životne sredine.

"Nema nijednog razloga da bude drugačije. Mi hoćemo i zelenu agendu i energetsku tranziciju, ali i ekonomski razvoj države, tako da sve to biće sprovedeno onako kako je propisano u celom svetu", zaključila je Mihajlovićeva.

Srodne vesti