Od 25. maja prošle godine, kad je Afroamerikanac Džordć Flojd izdahnuo pod koljenom bijelog policajca Dereka Šovina, svezan lisicama i prikovan za asfalt, uzalud govoreći da ne može disati i dozivajući mamu, Amerika je u previranju oko rasizma, policijske brutalnosti i društvene pravde.
Nakon ubistva su prvo u gradu Mineapolisu u saveznoj državi Minesoti, gdje se ubistvo dogodilo, a potom i širom zemlje izbili golemi, višemjesečni protesti. Često mirni, ali ponekad i vrlo nasilni, uz paljenje, razbijanje, sukobe s policijom i nekoliko ubistava, vođeni antirasističkim pokretom Blek Livs Meter (Crni životi su važni).
Američko društvo počelo je kao možda nikad dosad preispitivati i problematizovati aspekte sistemskog rasizma, od policijskog postupanja nadalje, u zemlji koja je do prije sto šezdeset godina imala ropstvo, a do prije 60 godina i legalnu rasnu segregaciju.
Flojd je, naime, bio samo posljednji u dugom nizu policijskih ubistava - često, ali ne i isključivo crnaca - koja su u Americi učestalija nego u ijednoj drugoj razvijenoj zemlji na svijetu. Erik Garner, Mišel Brovn, Džamar Klark, Filando Kastile, Turman Blevins, Valter Skot, Breona Tajlor, Daunte Wrajt i Adam Toledo samo su neki od Afroamerikanaca (i Latinoamerikanaca, u slučaju Toleda) koje su ubili pripadnici policije, čime su izazvani ogorčenje i protesti prije i poslije Flojdovog ubistva.
Od haotičnih protesta do istorijske presude
Baš kao i sami protesti, i zahtjevi aktivista te odgovori političara, društvenih i kulturnih institucija, univerziteta, medija i velikih korporacija ponekad su išli u ekstreme, s cenzurisanjem i otkazivanjem svega što bi moglo biti protumačeno kao rasistički sadržaj te inicijativama za ukidanje sredstava policiji i demontiranje bjelačke privilegovanosti i nadmoći u svakoj pori društva.
A sada je dočekala tu istorijsku presudu. Šauvin je juče naveče proglašen krivim po sve tri tačke optužnice: ubistvo drugog stepena (namjerno ubistvo bez predumišljaja), ubistvo trećeg stepena i ubistvo na mah.
"Ovo pokazuje da policajci nisu iznad zakona. To će uticati na buduće sudske predmete. Ono što je još važnije, je to da će to uticati na ponašanje policajaca dok rade na ulici. To nije pitanje kaznenog prava, nego onoga što policajci rade svakodnevno", komentisao je Džek Rajs, advokat u gradovima Mineapolisu i St. Paulu.
Bajden: Svima nam je laknulo
Američki predsjednik Džo Bajden je nakon presude izjavio da osjeća "olakšanje" i pozvao Amerikance da se okupe u borbi protiv rasizma koji "kvari" dušu.
"Svima nam je laknulo. Vi ste nevjerovatna porodica. Volio bih biti ondje da vas zagrlim", rekao je Bajden porodici Flojd u telefonskom pozivu.
Ni obični Amerikanci širom zemlje, pogotovo Afroamerikanci, nisu krili svoje olakšanje i oduševljenje činjenicom da je policajac ipak osuđen za ubistvo.
"Nisam imao mnogo nade da će porota učiniti pravu stvar. Ali jesu", rekao je Don Džekson iz Čikaga za NY Tajms.
"Bar je ovaj put nepravda ispravljena", rekao Gurpret Sing iz Njujorka.
Amerikanci sad očekuju idući korak od političara
Kao i Bajden, brojni aktivisti i lideri afroameričke zajednice sada ističu da jedna presuda sama po sebi ne može proizvesti korjenite promjene koje američkom društvu trebaju kako bi iskorijenilo policijsku brutalnost s kojom se Afromerikanci širomm zemlje gotovo svakodnevno suočavaju.
Milioni Amerikanaca koji su potestvovali za prava Afroamerikanaca i drugih pripadnika manjina u kontaktu s policijom sada će od političara očekivati idući korak - temeljnu reformu policijskog postupanja i okončanje sistemskog rasizma, kako bi Amerikanci svih rasa zaista bili jednaki pred zakonom, uključujući i policajce koji zloupotrebljavaju svoja ovlaštenja, piše CNN.
"Ovo je nešto drukčije. Ovo je novo. Bili smo ovdje toliko puta dosad i iskreno, prva stvar na koju sam pomislio bila je situacija s Rodnijem Kingom (crncem kojeg su policajci premlatili u Los Anđelesu 1992., nakon čega su oslobođeni na sudu). I pomislio sam da bi ovo moglo biti nešto slično, naprosto jer smo svi to vidjeli. A sad se čini - čini se da naprosto možemo disati. Čini se kao nešto novo. Nadam se da je ovo novi dan u Americi", rekao je BJ Vilder za CNN.
Zakon o reformi policije nazvan "George Floyd Justice in Policing Act" već se nalazi u Senatu i čeka raspravu i glasanje. Demokrati tvrde da će taj zakon okončati rasno i religiozno profilisanje, zabraniti policijske zahvate gušenja, sudske naloge za pretres kuće bez kucanja, reformisati policijsku obuku, koja se često temelji na upotrebi nesrazmjerne sile prema uhapšenima, ali i olakšati procesuiranje policajaca koji premašuju svoja ovlaštenja, što često završava smrću osumnjičenog.
No takva reforma i dalje je suočena s protivljenjem većine republikanaca koji su donedavno bili na vlasti, na čelu s Donaldom Trampom, baš kao i policijskih sindikata i uprava.
Jedan od rijetkih slučajeva osude bijelog policajca za ubistvo crnca
"Danas, prvi put u istoriji ove savezne države, bijeli policajac proglašen je odgovornim za ubistvo Afroamerikanca", izjavio je Džon Gordon, izvršni direktor ogranka udruge Amerikan Kivil Libertis Union (ACLU) za Minesotu.
Iako ovo nije prvi takav slučaj osude bijelog policajca za ubistvo Afroamerikanca, takvi slučajevi su jako rijetki, kao i slučajevi osuda za policijska ubistva u SAD-u uopšteno. Kako piše NPR, prema podacima Henra A. Walejs Polis Krajm Database koju vodi professor Filip Stinson s Bouling Grin State Juniverziti u Ohiju, samo pet policajaca (koji nisu pripadnici saveznih službi) osuđeno je za ubistvo na dužnosti, a da presuda kasnije nije srušena.
Jedan od rijetkih slučajeva je onaj kad je policajac Jason Van Djuk osuđen za ubistvo 17-godišnjeg Afroamerikanca Laquana McDonalda, ubistvo koje se dogodilo u Čikagu u saveznoj državi Ilinois u oktobru 2014. Iako je McDonald bio drogiran i s nožem u ruci hodao ulicom i provaljivao u automobile, a nakon dolaska policije prerezao nožem gumu policijskog automobila i odbijao ga baciti uprkos naredbama policajaca, snimak s kamere iz policijskog automobila otkrio je da je Djuk McDonalda ustrijelio 16 puta u trenutku kad se ovaj udaljavao od policajaca. Većinu hitaca policajac je ispalio u ovog crnca dok je on već ležao na tlu. Ta je snimka objavljena tek 13 mjeseca nakon incidenta i bila je u suprotnosti s policijskim izvještajem prema kojem je mladić "nasrnuo" prema policajcima.
Iako je Van Djkuk optužen za ubistvo prvog stepena, osuđen je za ubistvo drugog stepena i teški napad vatrenim oružjem, za šta je dobio kaznu od 6,5 godina zatvora. Pošto nije osuđen za teški napad, moći će biti pušten već nakon pola odslužene kazne.
Policajac Brian Slager osuđen za ubistvo crnca Valtera Skota 2017.
Drugi takav slučaj je onaj kad je policajac Brian Slager osuđen za ubistvo 50-godišnjeg Afroamerikanca Valtera Lamara Skota koje se dogodilo u Nort Čarlstonu, u aprilu 2015. Slager je takođe optužen za ubistvo tek nakon što je procurio snimak ubistva koju je napravio očevidac, a koja je i u ovom slučaju dala bitno drugačiju sliku od one iz policijskog izvještaja.
Naime, Slager je zaustavio Skota zbog pokvarenog svjetla kočnice na automobilu u kojem se nalazio na parkingu pred trgovinom automobilskih dijelova, nakon čega je Skot izišao iz auta i krenuo u bijeg pješke. Dvojica su Slager je izvukao pištolj i ispalio osam hitaca Skotu u leđa dok je ovaj bježao, pri čemu ga jese fizički sukobili, pri čemu je policajac na njega ispalio elektrošoker. Nakon što Skot nije stao, pogodio pet puta.
Slager je optužen za ubistvo prvog stepena, a zatim i za kršenje građanskih prava i nezakonito korištenje pištolja, kao i ometanje istrage zbog lažnog iskaza da je Skot išao prema njemu kad ga je upucao. Slager je na kraju osuđen na 20 godina zatvora za ubistvo drugog stepena, a naknadna žalba kojom je tražio smanjenje kazne mu je odbijena.
"Ne smijemo se okretati"
I policajac Mohamed Nor osuđen je u aprilu 2019. za ubistvo 40-godišnje Džastine Damond koje se dogodilo u julu 2017. Ipak, značajno je da je u ovom slučaju policajac bio Afroamerikanac i i imigrant iz Somalije, a žrtva žena s dvojnim australskim i američkim državljanstvom. Nor, koji se branio tvrdnjom da je Damond ustrijelio u samoodbrani kad je bez ikakvog oružja u rukama prišla policijskom automobilu, osuđen je na 12,5 godina zatvora za ubistvo trećeg stepena i ubistvo na mah, ali ne i za ubistvo drugog stepena.
"Proglašenje policajca Šauvina neće vratiti Džordža", zaključio je Bajden odajući kako je ova presuda možda trenutak "značajne promjene" i pozivajući Amerikance da nikada ne zaborave ovu tragičnu epizodu.
"Moramo slušati. 'Ne mogu disati, ne mogu disati': bile su to posljednje riječi Džordža Flojda. Ne možemo im dopustiti da umru s njim. Moramo stalno čuti te riječi. Ne smijemo se okretati", istaknao je na kraju.
A nakon ove presude koja je potvrdila kršenje elementarnog prava na život Afroamerikanaca od strane bijelca u uniformi, zaduženog upravo za zaštitu života i provođenje zakona, Americi će biti puno teže okrenuta leđima pred takvim slučajevima u budućnosti.
(Index.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.