');
Najnovije vesti
Blic Vesti Svet

EMA o "Džonson i Džonson" vakcini: Pronađena je "moguća veza" sa krvnim ugrušcima, prednosti cepiva veće od rizika

Pronađena je “moguća veza” između vakcine protiv korona virusa kompanije “Džonson i Džonson” i vrlo retkih slučajeva krvnih ugrušaka, rekao je evropski regulator.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Džonson & Džonson vakcina Foto: Mary Altaffer / Tanjug/AP
Džonson & Džonson vakcina

Evropska agencija za lekove (EMA) je na današnjoj konferenciji saopštila da je pronašla potencijalnu vezu kod odraslih osoba koje su primile ovu vakcinu u Americi.

Međutim, EMA ističe da ove retke poremećaje zgrušavanja krvi treba smatrati “vrlo retkim neželjenim efektima vakcine“.

Evropski zvaničnici rekli su da su uzeli u obzir sve dostupne dokaze iz Amerike, uključujući osam izveštaja o ozbiljnim slučajevima retkih krvnih ugrušaka povezanih sa niskim nivoom trombocita, uključujući jednu smrt.

Zaključak agencije je da generalna korist od vakcine premašuje njene rizike.

Pročitajte još

Evropska agencija za lekove (EMA) zaključila je da stvaranje neobičnih krvnih ugrušaka treba navesti kao vrlo retke neželjene efekte vakcine kompanije "Džonson i Džonson" protiv Kovid-19 .

"Prijavljena kombinacija krvnih ugrušaka i niskog nivoa trombocita je vrlo retka, a ukupne koristi Kovid-19 vakcine ”Džonson i Džonson” u sprečavanju bolesti premašuju rizik od neželjenih efekata" naglašavaju u EMA.

EMA navodi je do sada vakicnu "Džonson i Džonson" primilo preko 7 miliona ljudi u SAD, a da su ispitani svi dostupni izveštaji o pojavi krvnih ugrušaka, uključujući i osam slučajeva iz SAD od kojih je jedan imao fatalan ishod.

"Svi slučajevi su se dogodili kod ljudi mlađih od 60 godina u roku od tri nedelje nakon vakcinacije, a većina kod žena. Na osnovu trenutno dostupnih dokaza, specifični faktori rizika nisu potvrđeni", navode u EMA.

Dodaje se da su se krvni ugrušci javljali uglavnom na neobičnim mestima, kao što su vene u mozgu, abdomenu i u arterijama kao i da su se "vrlo slični slučajevi" dogodili sa vakcinom koju je razvila "Astra Zeneka".