Zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) Saša Magazinović podnio je Vijeću ministara BiH inicijativu za usvajanje zakona o porezu na digitalne usluge.
U obrazloženju inicijative, Magazinović navodi da bi "ako porez plaćaju naše male kompanije, nema razloga da porez ne plate i Facebook, Google, YouTube".
"Velike svjetske tehnološke digitalne kompanije u posljednjih nekoliko godina su znatno povećale oglašavanje, posredovanje i prodaju podataka o korisničkim interfejsima u Bosni i Hercegovini. Međutim, prema svim dostupnim informacijama, za te usluge koje obavljaju ne plaćaju porez u Bosni i Hercegovini", napisao je Magazinović u objašnjenju inicijative.
Dalje navodi da je trenutni zakonski okvir koji se primjenjuje zastario, kao i načini oporezivanja, jer je pravo države da ubire porez povezano s fizičkim prisustvom kompanije, što nije slučaj sa svim velikim tehnološkim kompanijama.
Magazinović je u obrazloženju naveo i trenutni stav Uprave za indirektno oporezivanje koji glasi:
"Trenutni stav UIO BiH, prema kojem npr. osoba koja plaća reklamu na Facebooku treba da plati porez, a ne kompanija, je neodrživ i neprovediv. Uz to, velike tehnološke kompanije ne zarađuju samo od reklama, već i od prodaje informacija o njihovim korisnicima", napisao je zastupnik.
Dodao je da UIO navodi da velike kompanije, na kojima se oglašava i iz BiH, uglavnom nemaju zastupništva niti predstavništvo u BiH s kojim se moglo komunicirati, te da je praska da porez plaćaju naručitelji reklama na velikim platformama, što je neodrživo, smatra Magazinović.
Navedeno je i da je Europska komisija pripremila Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkom sistemu poreza na digitalne usluge, kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga i koji na nivou Europske unije uvodi porez na digitalne usluge.
"Države EU koje su odlučile uvesti porez na digitalne usluge na nacionalnom nivou, ne čekajući usvajanje direktive, su Francuska, Italija, Austrija, Velika Britanija, Poljska i Mađarska, a uvođenje zakona se planira u još šest zemalja EU. Trenutno se i u Hrvatskoj i Sloveniji radi na usvajanju Prijedloga zakona o porezu na digitalne usluge", napisao je Magazinović.
Dodao je da se zakon ne bi primjenjivao u slučaju malih razvojnih digitalnih kompanija i krajnjih korisnika digitalnih usluga, već na "tehnološke divove poput Facebooka, Googlea, YouTubea, Amazona".
"Prijedlog koji je u opticaju u drugim državama je da se porez odnosi samo na firme s godišnjim prihodima većim od 750 miliona eura na globalnom nivou i godišnjim prihodima od oporezivih digitalnih usluga s izvorom u jednoj od tih zemalja (u našem slučaju Bosni i Hercegovini) većim od 280.000 KM", napisao je Magazinović u inicijativi.
Apple je u BiH porez počeo plaćati u martu 2021. godine, i to za usluge koje su građani BiH kupili na internetu, potvređno je iz UIO-a ranije.
Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević rekao je da se kompanija Apple registrirala kao PDV obveznik od 5. februara 2021. godine, te je 10. marta prvi put podnijela svoju PDV prijavu posredstvom kompanije Deloitte BiH, koja je njihov poreski punomoćnik.
"Svim građanima koji su u februaru 2021. godine kupovali određene online usluge od kompanije Apple izdavani su računi s obračunatim PDV-om, koje je prijavljen je prijavljen u PDV prijavi te kompanije", naveo je u martu Kovačević.
Kovačević je naglasio da bi na takav način poresku obavezu za sve usluge koje građanima BiH pružaju poduzeća iz inostranstva trebale prijaviti i uplatiti i sve ostale svjetske kompanije.
"Vjerujemo da primjer kompanije Apple može biti preporuka i ostalim velikim globalnim igračima da na isti način izvše svoju obavezu plaćanja PDV-a upravo u BiH. Budući da naša zemlja ima jednu od najnižih stopa PDV-a u svijetu, bolje im svoju obavezu plaćanja poreza za isporuke izvršene u BiH platiti kod nas nego da se ona plaća u zemljama gdje je sjedište tih kompanija, a koje imaju znatno veće stope PDV-a“, rekao je Kovačević.
Iz UIO je navedeno da sve kompanije na isporučene usluge plate PDV i to evidentiraju u svojim knjigama, te da to plate obično u državama gdje im je sjedište, a one uglavnom imaju stope PDV-a veće od 20 posto.
"Upravo bi stopa u BiH od 17 posto mogla biti ono što će potaknuti firme n plaćanje PDV-a u BiH. Ako to urade u BiH, kao što je učinio Apple, ispoštovat će se sve zakonske obaveze, kako u državi gdje im je sjedište, tako i u BiH, državi u kojoj su isporučili uslugu, a pri tom će i financijski bolje proći s obzirom na to da će platiti manju stopu PDV-a“, kazao je ranije Kovačević.
