Svaki peti je... 1Foto: Medija centar

Silovatelj. Zapravo, istraživanja iz regiona Saveta Evrope kažu da je svaka peta žena preživela silovanje, a jedna trećina njih označuje više od jednog muškarca.

U SAD istraživanja pokazuju da je svaka treća žena preživela teži oblik seksualnog nasilja, kao i svaki 9-16 muškarac – takođe od muškarca. Međutim, mnogo je manje istraživanja o mogućim počiniteljima.

Naučnici znaju zašto ih o tome ne pitaju – zato što oni o toj temi lažu. Neće reći istinu ukoliko se pitanje ne postavi u ravan imaginacije, Da li biste…, ako bi… u slučaju da… Istraživanja na muškoj studentskoj populaciji u SAD i Kanadi o seksualnim fantazijama koje uključuju nasilje nad ženama pokazuju da od 69% do 92% mladića fantazira o silovanju žena.

Sa rastom korišćenja pornografije na internetu, tik-toku i ostalim društvenim mrežama za vreme pandemije, ovaj broj je sigurno još veći.

Ovaj naš svet je zasnovan na održanju dominacije muškog roda – opšte je mesto da se smatra da žene lažu u vezi silovanja. Zapravo je obrnuto.

To zna akademija koja se bavi istraživanjima na temu muškog nasilja, feminističke praktičarke i teoretičarke. Sad je dobro vreme da i javnost shvati vrlo jednostavnu logiku, da počiniocima ne ide u prilog da istina izađe na videlo.

Poverenje u ljude je društveni konstrukt. Šta to znači? To znači da fenomen verovanja jednoj osobi nije potpuno naša lična stvar, nego je deo društvene socijalizacije kojoj smo izložene od rođenja.

Na primer, da je poznatog glumca za silovanje prijavila sobarica hotela u koji on često dolazi upravo da bi nju silovao – ko bi njoj verovao? On to zna unapred i zato koristi mušku nadmoć.

On joj to i kaže: Ne pokušavaj da vrištiš. Niko te neće čuti. Zamislite da je sobarica Romkinja? Ko bi ikada njoj poverovao? Ili žena koja ima smetnje u govoru. Ko bi njoj verovao? JA DA.

U slučaju bivšeg direktora Međunarodnog monetarnog fonda, D. Štros Kana, ceo sindikat od hiljade sobarica u SAD-u morao je da stane u odbranu sobarice koja ga je prijavila za višestruko silovanje. I to nije bilo dovoljno, pa je posle privremenog kućnog pritvora silovatelj pušten na slobodu. Dakle, u ovom slučaju nismo stigle do pravde, jer je i pravda klasno pitanje.

Notornog silovatelja H. Vajnština je do sada optužilo osamdeset žena za silovanje, pa je konačno dobio kaznu zatvora od 23 godine.

Da je optužba ostala na jednoj ženi, on bi se i dalje podmuklo kezio na slobodi. Jedna žena – jedna njena reč u društvu muških vrednosti još uvek nema dovoljnu moć.

Ali, ovaj neprikosnoveni muški bastion nekažnjivosti muškaraca za silovanje se krnji, svaki dan po malo. Recimo, sjajne glumice koje su optužile učitelja glume imaju moć jer ga je do sada njih devet optužilo za 19 krivičnih dela. Tako je sada i iskaz Danijele Štajnfeld dobio moć kada je Merima Isaković stala na njenu stranu osećajući moralnu obavezu da ispriča svoje iskustvo. Čestitke!

Ovo je momenat da se svaki građanin zapita o situacijama kada je on sebe uverio da je to bio seks a ne silovanje – koliko puta je žena ćutala ukočena od straha ili molila NEMOJ? Svaki peti silovatelj je pre svega u našim porodicama, u komšiluku, naš renomirani kolega. To je onaj Fini lik. On je baš tako ljubazan. Ali sad vidimo i da ta „ljubaznost“ nije to što su mnoge žene mislile kad su javno izgovarale da je nemoguće da je njihov fini kolega silovatelj. Zato je pitanje pravde – preobrnuti formulu. Počinioci lažu.

I pravosuđe je deo iste ove hijerarhije moći – pravda nije neutralna, i sudije su isto deo klasne, seksističke, rasističke stvarnosti i statistike o svakom petom. Mi feministkinje znamo da od pravosuđa ne očekujemo mnogo. Ali i to menjamo. Snaga ženske solidarnosti je revolucionarna moć koja daje glas ženama da govore i ispravlja jednu po jednu nepravdu u kojoj su žene stolećima bile prisiljene da ćute. Vreme ženske solidarnosti je sad.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari