Kako i kada do prevremene penzije?

Vlasti u Japanu planiraju da povećaju starosnu granicu za odlazak u penziju, sa 65 na 70 godina starosti. Ovu granicu poslednjih godina povećale su i mnoge druge zemlje, poput Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Poljske.
Kako i kada do prevremene penzije?
Foto: Pixabay
Takođe, u Velikoj Britaniji i Finskoj sada se u penziju ide sa 68 godina.
 
Penzijski sistemi se u celom svetu konstantno menjaju, ali ako ne želite da čekate da ispunite sve potrebne uslove ili jednostavno nemate snage da radite do 65. godine, sa koliko će, na primer, i žene ići u penziju od 2030. godine, ima rešenja i za to, piše Blic.
 
Prevremena penzija je mogućnost koju građani koriste iz različitih razloga, ali ta opcija ima i određenu cenu, a to je umanjenje od 0,34 odsto za svaki mesec prevremenog penzionisanja ili najviše 20,5 odsto od ukupne penzije.
 
Dakle, ako bi vam starosna penzija sa punim radnim stažom iznosila 35.000 dinara, a odlučite da se prevremeno penzionišete tri godine ranije, mesečni ček bi vam bio manji za oko 4.300 dinara, odnosno primali biste mesečno 30.700 dinara.
 
Prevremena penzija je opcija koja u Srbiji postoji od januara 2015. godine i koristi je sve više ljudi, tako da brojka godišnje raste u proseku za oko 10.000. Krajem 2018. bilo je 28.000 korisnika, a već u julu 2019. čak 43.000.
 
Treba podsetiti da od 1. januara 2021. godine važe novi uslovi za odlazak u starosnu i prevremenu penziju. Granica za odlazak u starosnu penziju kod žena se pomera za dva meseca, pa će tako žene u 2021. godini u starosnu penziju moći da idu sa 63 godine i dva meseca života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
 
Nova pravila za žene jesu i ukoliko žele da idu u prevremenu penziju. Za ovu godinu uslov je 39 godina i četiri meseca staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života.
 
Za muškarce će važiti isti uslovi kao i 2020. godine, dakle 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ali ima promena u ostvarivanju prava na prevremenu penziju. Oni su, naime, prošle godine u prevremenu penziju išli sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života. Ove godine idu sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina života.
 
Kako izračunati umanjenje?
 
Visina prevremene starosne penzije određuje se na isti način kao i iznos starosne penzije, s tim što se suma trajno umanjuje za 0,34 odsto za svaki mesec pre navršenih 65 godina života, a može se umanjiti najviše do 20,5 odsto.
 
Da bi osiguranik stekao pravo na starosnu penziju potrebno je da ispuni, istovremeno, uslove u pogledu godina života i staža osiguranja.
 
Pravo na prevremenu starosnu penziju osiguranik stiče kada navrši najmanje 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života. Ova odredba će se u potpunosti primenjivati tek od 2024. godine, jer je Zakonom propisan prelazni period u kome će se ti uslovi u pogledu navršenja potrebnih godina života uvoditi postupno.
 
Tako, recimo, u 2022. godini, muškarcima će za prevremenu penziju biti potrebno 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest meseci života, a ženama 39 godina i osam meseci staža i najmanje 59 godina života.
 
U 2023. muškarcima će biti potrebno 40 godina staža i najmanje 60 godina života, a damama 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest meseci života.
 
Do penzije, ali bez dana radnog staža
 
Na pitanje da li neko može da se penzioniše, a da pri tome nikada nije bio zaposlen kod poslodavca, niti je imao svoju delatnost – odgovor je može.
 
Uslov je da je sebi po članu 15 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju uplaćivao doprinose onoliko godina koliko mu je potrebno da ostvari penziju, a to je minimum 15 godina redovne uplate staža.
 
Upravo je to slučaj jednog Nišlije koji je, zahvaljujući tome što je nasledio nekoliko nekretnina od čijeg je rentiranja mogao da živi, uplaćivao sebi novac za penziju, piše Politika. 
 
Međutim, ubeđenost da na ovako lagan način može da se penzioniše, poljuljao mu je prijatelj koji mu je objasnio da se ova samostalna uplata doprinosa odnosi samo na popunjavanje rupa u stažu, a nikako ne važi za ceo radni vek.
 
Više detalja o tome čitajte na OVOM LINKU.
  • Laloš

    12.04.2021 17:37
    Najveći broj penzionera je za to glasao 1991. godine tj. glasali su za rat protiv dojučerašnjih sudržavljana. U to uključujem i većinu penzionera bivših republika i oni su glasali za rat. Da ste izabrali političare umerene građanske opcije danas bi vam sudbina drugačije izgledala ali svi su hteli populističke nacionalne vođe koji su doveli sve do kontejnera. Žao mi je onog malog broja koji se borio protiv zla i sada kusa tu čorbu.
  • Kaja

    12.04.2021 12:48
    Rade ljudi celog života da bi imali dostojanstvenu starost, a kada odu u penziju nemaju dovoljno novca da se prehrane. Stari ljudi su uglavnom i bolesni, pa im dosta novca odlazi i na lekove i lekare, ne znam kako pomoći tim ljudima da žive koliko toliko normalno. Država ih se seti samo kad su izbori.
  • Branko

    12.04.2021 12:47
    @66
    Postovani, upravo ste im pogodili najintimnije zelje. Pa oni, kada bi to ikako moglo bi u penziju isli, pa i tada ako bas, bas mora, sa 500 godina radnog staza i sa 1000 godina zivota. I nemojte ni trenutak da posumnjate da mnogi ne bi pokusali da i to jos malo produze. Pa evo vam primer, Dragoljub Micunovic je se sasvim priblizio tim brojkama i ni na pamet mu ne pada penzija!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija