Linkovi

Republikanci traže promene izbornih zakona posle rekordnog odziva birača 2020.


Birači dolaze na biračko mesto u Atlanti u Džordžiji, 5. januara 2021, na drugom krugu izbora za senatore te države.
Birači dolaze na biračko mesto u Atlanti u Džordžiji, 5. januara 2021, na drugom krugu izbora za senatore te države.

Mesecima posle rekordnog odziva američkih birača koji je doveo demokrate to pobede na izborima 2020 i doneo im kontrolu nad Belom kućom i oba doma Kongresa, republikianci pokušavaju da promene izborne zakone u državnim skupštinama širom zemlje.

U državi za državom, republikanci pokušavaju da ograniče mogućnosti za rano glasanje i glasanje poštom, koje su Amerikanci masovno koristili prošle godine, i to posebno - glasači demokrata.

Država Ajova, u centralnom delu Amerike, je jedan od prvih primera tog trenda. Više od 2 miliona stanovnika Ajove registrovalo se da glasa na opštim izborima 2020, što je rekord u državi čija je ukupna populacija nešto veća od 3,1 milion.

Od 1,7 miliona birača koji su glasali u Ajovi prošlog novembra, više od milion je glasove poslalo poštom - što je takođe rekord, pošto su mnogi izbegavali da odu na birališta za vreme pandemije.

Bivši predsednik Donald Tramp, republikanac, pobedio je u Ajovi ali je izgubio na nacionalnom nivou od demokrate Džoa Bajdena.

Sada su republikanci, koji kontrolišu državnu skupštinu Ajove, usvojili zakon kojim se ograničava rano glasanje lično, i skraćuje vreme dozvoljeno za podnošenje zahteva za glasanje poštom. Republikanci tvrde da bi duže vreme na raspolaganju moglo da poveća nepravilnosti i lažno glasnaje, iako nema dokaza da se tako nešto dogodilo na izborima 2020.

"Republikanci: Ovo je poboljšanje"

“Pitanje koje najčešće dobijam je - zašto?", kazao je republikanac Bobi Kaufman, član državne skupštine Ajove, tokom debate o zakonu krajem februara. "Zašto to radimo izbornom zakonu? Zar ne mislite da smo imali uspešne izbore 2020? Da, mislim. Da li mislite da se u Ajovi dogodilo mnoštvo prevara na prošlim izborima? Ne, ne mislim. Ali posao državnih komiteta je da obezbede integritet izbora. Prave se izmene na bolje, i to je tačno ono što danas radimo."

Ono što republikanci promovišu kao sprečavanje potencijalnih izbornih neregularnosti, demokrate vide kao gušenje biračkih prava koje će nesrazmerno pogoditi manjine i druge grupe demokratski orijentisanih birača, koje ponekad imaju poteškoće da izađu na birališta na sam izborni dan.

"Građani Ajove se protive ovom zakonu i od nas očekuju da se postaramo da bude lako da se glasa a teško da se manipuliše glasovima", objasnio je svojim kolegama demokrata Erik Gjerde na sednici uoči glasanja o predloženim merama. "Želimo da sloboda glasanja bude što je moguće jednostavnija za svakog birača u Ajovi. U zajednici koju predstavljam živi mnogo ljudi koji rade više poslova, koji su roditelji, i potrebna im je fleksibilnost da glasaju kada imaju vremena za to."

Demokrate nisu uspele da spreče republikance u Ajovi i zakon je usvojen u oba doma državne skupštine uz jedinstvenu, republikansku većinu. Ta država nije jedinstven slučaj i demokrate dižu uzbunu.

ARHIVA - Džon Osof obraća se novinarima na dan drugog kruga izbora za Senat u Džordžiji, 5. januara 2021.
ARHIVA - Džon Osof obraća se novinarima na dan drugog kruga izbora za Senat u Džordžiji, 5. januara 2021.

Na nedavnom pretresu u Vašingtonu, novoizabrani demokratski senator iz Džordžije Džon Osof rekao je da bi novi zakonski predlog u njegovoj državi sprečio glasanje manjina, nerazmerno u odnosu na druge kategorije birača.

Osof je rekao da bi zakon "na primer, otežao građanima Džordžije da glasaju, i okončao rano glasanje u nedelju, koje odgovara crncima i biračima iz radničke klase."

"Nema racionalnog razloga"

Izborni posmatrači kažu da su Džordžija i Ajova među nekoliko desetina država u kojima republikanci pokušavaju da promene izborne zakone. Kažu da nije slučajno što se to događa neposredno posle izbornih pobeda demokrata.

“Prilično je široko rasprostranjeno", izjavila je za Glas Amerike u nedavnom intervjuu preko Skajpa Mišel Kanter Koen, savetnica Centra za pravedne izbore.

“Mene, koja već izvesno vreme radim u oblasti glasačkih prava ne iznenađuje što je došlo do reakcije posle visokog odziva na izborima."

Centar za pravedne izbore je neprofitna, nestranačka organizacija koja se bavi glasačkim pravima i reformom registracije na izborima. Kanter Koen kaže da joj je teško da razume mnoge od promena koje se trenutno razmatraju po državnim skupštinama.

“Nema ponuđenog racionalnog objašnjenja za te promene", izjavila je za Glas Amerike. "Nije da, na primer, postoji problem s tim da birališta budu otvorena do 9 umesto do 8. U stsvari, radnicima koji rade dugo radno vreme možda jedino odgovara da glasaju u to vreme."

Drugi kažu da je teško predvideti konačni rezultat republikanskih inicijativa.

Mnogo stvari čiji je cilj bio da se objektivno suzbiju glasačka prava je, umesto toga, razbesnelo ljude koji su se onda pojavili u rekordnom broju", primećuje Džesika Hjuzman, direktorka Voutbit, nezavisne, nestranačke medijske organizacije koja prati integritet izbora.

Ona kaže da su neke od predloženih reformi praktične i da nisu problematične.

“Ima mnogo država, na primer, u kojima je rok za prijavu za glasanje poštom bio nerealistično blizu izbora. Tako da administratori jednostavno nisu imali vremena da pošalju glasačke listiće biračima kako bi ovi mogli da ih popune i vrate", izjavila je Hjuzman za Glas Amerike preko Skajpa.

“Ali svakako nema potrebe da se promene široki delovi izbornog sistema, kao što se sada pokušava. Vidite države kako vrše preteranu korekciju u odnosu na pominjane probleme sa izbora 2020, koji nisu bili stvarni, kako bi zadovoljili najekstremni deo svoje baze."

Reforma izbornog zakona u Ajovi sada čeka potpis republikanskog guvernera te države. To je prva u, kako Hjuzman kaže, mogućem talasu promena zakona u više država, uoči izbora za Kongres 2022, koji će odlučiti koji će deo Bajdenovih ciljeva u drugoj polovini mandata moći da se zaista realizuje i pretvori u zakone.

XS
SM
MD
LG