Revakcinacijom na 12 nedelja udvostručuje se imunitet na koronavirus

Jedan od vodećih svetskih stručnjaka za bolesti pluća sa Univerziteta Sautempton, naučnik i istraživač, prof. dr Ratko Đukanović kaže da su kliničke studije ukazale na prednost vakcine koja je razvijena u saradnji Univerziteta Oksford i kompanije Astrazeneka kada je u pitanju odlaganje revakcinacije na 12 nedelja, jer to daje imunom sistemu vremena da se bolje pripremi za tu drugu dozu.

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 03.03.2021.

12:06

Revakcinacijom na 12 nedelja udvostručuje se imunitet na koronavirus
Foto: tanjug/Sava Radovanoviæ

Takođe, studije su pokazale da tako dolazi do udvostručenog imunog odgovora, koji može da se proceni merenjem nivoa antitela protiv koronavirusa.

Nedavno završena studija u Škotskoj je pokazala da je vakcina Astrazeneke/Oksforda, smanjila potrebu za hospitalizacijom za 94 odsto. Pored toga, studije su pokazale da je imuni odgovor kod vakcinisanih osoba, ako se druga doza daje posle 12 nedelja, dva puta jači od odgovora kada se vakcina daje posle šest ili manje nedelja posle prve doze, ukazuje prof. dr Đukanović, koji inače učestvuje i u studiji leka interferon beta, protiv koronavirusa.

"Zbog toga je u Britaniji odlučeno da se odloži davanje druge doze za sve vakcine, uključujući i onu koju su razvili naučnici iz Oksforda. To nam daje bolje rezultate - možemo da vakcinišemo veći broj pacijenata, ali i bolje da ih zaštitimo. Na taj način ćemo spasiti mnogo više ljudi, bez straha da pauza između prve i druge doze predstavlja rizik za pacijente", objašnjava prof. dr Đukanović.

On naglašava da vakcina kompanije Astrazeneka dramatično smanjuje učestalost težih oblika bolesti koji zahtevaju hospitalizaciju, a to se često gubi u analizama, gde se kao dokaz njene efikasnosti ubrajaju i blagi slučajevi bolesti sa lakim simptomima, kao što su povišena temperatura, gubitak osećaja mirisa i ukusa i malaksalost.
Foto: Tanjug/Tanja Valiè
Do sada nijedna studija Astrazenekine vakcine nije pokazala inferiornu efikasnost u poređenju sa drugim vakcinama. U Velikoj Britaniji do sada je prvu dozu primilo 18 miliona ljudi, a većina je dobila Astrazenekinu vakcinu. Sadašnji tempo davanja prve doze je 320.000 na dan, što je odraz, objašnjava profesor, kako interesovanja građana tako i efikasnosti javnog zdravstvenog sistema u Britaniji.

"Prednost je data starijim osobama, tako da se procenjuje da je do sada 95 odsto stanovništva starijih od 70 godina dobilo prvu dozu, što je ogroman uspeh. Starije osobe ne treba da se plaše vakcine. Studija koja je publikovana u svetski priznatom časopisu Lancet u novembru prošle godine pokazala je da je Oksfordska/Astrazenekina vakcina dobro tolerisana od strane starijih osoba u smislu nuspojava koje vakcine stvaraju i, što je jako bitno, da je sposobnost stimulisanja imunog odgovora nezavisna od starosti", ističe prof. dr Đukanović.

Doktor Đukanović nije imao mogućnost da bira koju će vakcinu da primi jer je njegova bolnica za svoje zdravstvene radnike dobila Fajzerovu vakcinu. Naglašava da se ne bi ustručavao da primi bilo koju vakcinu koja je registrovana. Kaže da je mnogo njegovih prijatelja i komšija primilo Astrazenekinu/Oksfordovu vakcinu i da niko od njih nije imao teže nuspojave.

"I moja supruga je takođe, primila Astrazeneka/Oksford vakcinu i samo je imala blagu glavobolju i možda blago povišenu temperaturu. I moja deca će primiti istu vakcinu kada budu došla na red", kaže doktor.

Prof. dr Đukanović, takođe naglašava potrebu da se nastave napori da se nađu efikasni lekovi za kovid. Nada se da će uskoro da započne studija u Srbiji, koja je počela u Sautemptonu, u sklopu treće, finalne faze ispitivanja leka interferon beta za lečenje kovida 19. Rezultati druge faze studije su pokazali da, u poređenju sa placebom, interferon beta smanjuje progresiju bolesti za 80 odsto.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

25 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

22 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: