Bosna i Hercegovina je spremna da potpiše ugovore o odšteti za slučaj eventualnih komplikacija korišćenja Pfizer vakcine i odgovornosti koje je od ove države naknadno tražila ta kompanija. Time bi bio ispunjen uslov da dostavi vakcine protiv korona virusa rezervisane kroz COVAX mehanizam.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE), potvrdio u srijedu, 3. marta, sudionik razgovora sa američkom kompanijom i predstavnicima COVAX-a, mehanizma Svjetske zdravstvene organizacije, koji je želio ostati anoniman (ime i prezime poznato redakciji).
„Međutim, neophodne administrativne procedure mogle bi dodatno usporiti početak dugo očekivane vakcinacije“, ističe sagovornik RSE.
Sastanak predstavnika Bosne i Hercegovine, Pfizera i COVAX mehanizma je održan u utorak, 2.marta, nakon što je zvanično Sarajevo upozorilo da bi zbog kašnjenja vakcina iz COVAX-a, i u slučaju izostanka najavljenih isporuka, Bosna i Hercegovina mogla na sudu zatražiti pravdu.
COVAX mehanizam su oformile Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Globalna alijansa za vakcine (GAVI) i Koalicija za inovacije, pripravnosti na epidemiju (CEPI), a cilj mehanizma je osigurati ravnopravnu raspodjelu vakcina protiv korona virusa širom svijeta.
Ugovor COVAX - BiH
Ugovor sa COVAX-om za nabavku 153.600 doza cjepiva AstraZeneca i 23.000 doza cjepiva Pfizer-BioNtech, BiH je potpisala u septembru 2020. godine i u tu svrhu su bosanskohercegovački entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, izdvojili više od 10,5 miliona dolara.
Prema posljednjem saopštenju alijanse GAVI, BiH bi do kraja maja, umjesto februara, trebala dobiti 108.000 AstraZeneca i 23.400 Pfizer vakcina, ukoliko se ispoštuju naknadno postavljeni uslovi.
Sugovornik RSE kaže kako će potpisnik dodatnih ugovora biti Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje zbog nepostojanja državnog ministarstva zdravstva koordinira proces nabavke vakcina.
„Mi smo potpisnici i ugovora sa GAVI-jem tj. COVAX mehanizmom, što po automatizmu znači da sve proistekle obaveze iz toga potpisujemo mi“, kaže izvor RSE.
Šta je dogovoreno?
U novim zahtjevima, američka kompanija Pfizer zahtijeva od Bosne i Hercegovine uspostavljanje odštetnog fonda, u slučaju odštetnih zahtjeva u građanskim parnicama zbog eventualnih komplikacija uzrokovanih Pfizer-BioNtech vakcinom. Koliko će novca biti potrebno izdvojiti u odštetni fond, još uvijek nije poznato.
„Ostaju neki detalji koji se moraju naknadno definisati na tu temu, tako da je rano prejudicirati“, kaže sugovornik RSE, dodajući kako je moguće da će biti potrebno uraditi i određene zakonske promjene kako bi se postupak zaključio.
„Sve je moguće. Pfizer je jučer (2. marta) predstavio uslove sa njihove strane, GAVI također. To su ti obavezujući ugovori o obeštećenju, kao i amandman na osnovni ugovor, ali je BiH rekla svoje uslove koje ima, posebno proizvođačima, jer se mi moramo kretati u okviru Zakona o medicinskim lijekovima i sredstvima“, kaže ovaj zvaničnik.
On dodaje kako bez obzira na to što je dokument obavezujući, BiH mora ispoštovati svoje zakonske procedure.
„Ne možemo mi na silu, tek tako, bez obzira bio dokument obavezujući ili ne. Dokument se mora dobro proučiti“, navodi sugovornik RSE.
S obzirom da BiH nema državno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira nabavku vakcina za dva bosanskohercegovačka entiteta.
Za nabavku vakcina preko COVAX mehanizma Federacija BiH je nakon kašnjenja krajem decembra 2020. godine uplatila oko šest miliona eura, dok je Republika Srpska u u tu svrhu izdvojila oko 4,5 miliona eura.
I u novoformirani fond bi se sredstva trebala uplaćivati u podjednakom omjeru, navodi naš sagovornik.
Imaju li entiteti novac za fond?
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić, za RSE kaže kako je ovaj bosanskohercegovački entitet saglasan da se potpišu dodatni sporazumi.
„Konkretno, danas smo dostavili saglasnost vezano za aneks na potpis ugovora sa GAVI-jem i daćemo i saglasnost za Pfizerove vakcine, s obzirom da je na sastanku utvrđeno da određena tehnička pitanja koja je Pfizer imao, su prije svega ispunjena i da određeni zahtjevi koje oni postavljaju, operativni i logistički, ne predstavljaju problem za Republiku Srpsku“, kaže Šeranić.
On navodi kako će u srijedu, 3.marta taj dopis biti upućen prema Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Za razliku od nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj, u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH navode da se još uvijek ne mogu očitovati o novim uslovima.
Istovremeno, Predsjedništvo BiH je u razgovoru sa direktorom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 2. marta, zaključilo da u što hitnijem roku treba potpisati Propratno pismo i Sporazum o odšteti i odgovornosti između BiH i Pfizera, kao naknadno dodate obaveze.
Dileme vezane za COVAX
Imunolog Jasenko Karamehić za RSE kaže kako je je činjenica da su se BiH vlasti oslonile na COVAX mehanizam nabavke vakcina, koji uključuje 190 država svijeta sa više od dvije milijarde stanovnika, te da je to, prema njegovom mišljenju „promašaj“.
„Daj Bože da mi ikad išta dobijemo od njega. Ja znam da ćemo nekad nešto dobiti i mi i druge zemlje u svijetu, ali kad, hoće li to biti prekasno iili vrlo male količine, itd. Mislim da su naša zvanična politika i ovi koji nas vode pokazali jedanu totalnu nebrigu, neodgovornost i nesposobnost...svi nivoi vlasti, a ljudi umiru, umiru i umiru“, kaže Karamehić.
Kroz COVAX mehanizam do sada su vakcine dobile Indija, Gana i Obala Slonovače, dok se tokom sedmice očekuje doprema u još nekoliko zemalja, saopštila je 2. marta alijansa GAVI.
Karamehić navodi kako je Federacija BiH, po uzoru na Republiku Srpsku, "trebala sam krenuti u interventnu nabavku vakcina".
Republika Srpska je obavila vakcinaciju zdravstvenog osoblja ruskom vakcinom Sputnjik V, sa prvih 2.000 doza koje su nabavili putem interventnog uvoza. Ova vakcina nema dozvolu Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) i Evropske agencije za lijekove (EMA).
U ovaj bosanskohercegovački entitet 1. marta stiglo je 20.000 doza ruskih vakcina Sputnik V protiv korona virusa, a očekuje se još 100 hiljada naručenih doza istog proizvođača.
Osim toga, zvaničnici Republike Srpske ranije su objavili kako imaju i potpisan predugovor za nabavku vakcina sa kineskim Sinopharmom. Ni ovu vakcina nisu odobrili WHO i EMA.
Donacije iz Srbije
U međuvremenu, Srbija je poklonila Republici Srpskoj 5.000 doza vakcina za zdravstvene radnike koji se mogu vakcinisati i u Srbiji, od 17. februara i to na punktovima koji se nalaze na lokacijama uz samu zapadnu granicu Srbije sa BiH – u gradovima Šapcu, Loznici i Sremskoj Mitrovici.
Kojom količinom vakcina raspolažu zemlje Zapadnog Balkana?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić avionom je u Sarajevo dopremio 2. marta 10.000 doza AstraZeneca vakcina protiv COVID-19 za Federaciju BiH. Ovo su prve vakcine koje su dopremljene u ovaj entitet.
Šta su preduzeli nadležni u Federaciji BiH?
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH) pokrenuo je aktivnosti u cilju nabavke vakcine, rečeno je za RSE 3. marta, i to u skladu s Odlukom Vlade FBiH, donesene na hitnoj telefonskoj sjednici 25. februara.
Vlada FBiH pozvala je sve domaće kompanije koje se bave proizvodnjom, prodajom i distribucijom farmaceutskih proizvoda da se uključe u proces nabavke vakcine, odnosno da, u kontaktu sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH, razmotre mogućnosti uvoza vakcina za potrebe Federacije BiH.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez kazao je za RSE da je planiran sastanak svih kantonalnih premijera i ministara zdravlja u Federaciji BiH, u petak 5.marta, te da će biti posvećen mogućnostima nabavke vakcina.
Šta je preduzela EU?
Usljed kašnjenja COVAX mehanizma, zemlje Evropske unije (EU) kreirale su vlastiti mehanizam nabavke vakcina, neovisan o COVAX-u.
Evropska komisija je uspostavila mehanizam dijeljenja vakcina, u okviru kojeg je obuhvaćen i Zapadni Balkan. Za ovu podršku izdvojeno je 70 miliona eura.
Kroz ovaj mehanizam BiH je naručila dodatnih 892.000 doza Pfizer i Moderna vakcina, međutim ni kroz mehanizam Europske unije još nije stigla nijedna vakcina.
Ima li odgovornosti?
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, u BiH je od početka pandemije, u martu 2020. godine, registrovano skoro oko 134 hiljada slučajeva zaraze korona virusom, a preminule su 5.174 osobe. Posljednjih dana, nakon što su registrovani novi sojevi virusa korona, broj zaraženih je u porastu.
Jasenko Karamehić za RSE kaže kako je po broju oboljelih na 100.000 stanovnika, BiH u vrhu liste evropskih zemalja. On upozorava na „tragične“ posljedice ukoliko se nastavi odlagati sa nabavkom vakcina.
„Ako ne dobijemo vakcine uskoro i masovno počnemo vakcinisati, postaćemo crna rupa Evrope, znači Evropa će od nas napraviti sanitarni koridor, jer nemamo vakcinacije, nemamo ništa, a biće COVID pasoši gdje će se tražiti potvrda da smo vakcinisani... znači nema kretanja, nema ništa. Druga stvar, stradaće privreda, stradaće drugi segmenti društva...to ide kao spojene posude,“ kaže Karamehić.
U Bosni i Hercegovini je 3. marta registrovano 894 novozaraženih, a 29 osoba je preminulo.
