03. mart  2021. 00.10  | Izvor: Tanjug

Vremeplov: Umro Momo Kapor

NOVI SAD -

Na današnji dan 2010 umro je Momčilo Momo Kapor, srpski književnik, slikar, novinar. Diplomirao je slikarstvo 1961. u Beogradu. Napisao je više romana i zbirki priča, autor je i nekoliko dokumentarnih filmova i tv emisija. Dela: "Beleške jedne Ane", "Foliranti", "Una", "Knjiga žalbi", "Uspomene jednog crtača". Scenarista je više filmova: "Valter brani Sarajevo", "Banket".Bio je akademik Republike Srpske.

Danas je sreda, 3. mart, 62. dan 2021 godine. Do kraja godine ima 303 dana.

vremeplov 660x330 jpg

1652 - Rođen je engleski pisac Tomas Otvej, dramski pisac. Predstavnik je takozvane "herojske drame" svojevrsnog spoja između elizabetanske književne baštine i francuskog klasicizma.

Dela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".

1703 - Umro je engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu. Usavršio je barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tela i autor je zakona o istezanju elastičnih tela ("Hukoov zakon").

1792 - Umro je škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.

1847 - Rođen je američki pronalazač škotskog porekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona. Posle studija medicine u Edinburgu i Londonu preselio se u SAD i posvetio lečenju gluvih.

Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što je mu je donelo slavu, ali i brige. Patent nije bio zaštićen pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta.

Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu - lečenju gluvih.

1861 - Manifestom cara Aleksandra II ukinuto je kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova je oslobođeno lične zavisnosti od plemstva kao i vezanosti za zemlju. Ovim aktom bivši kmetovi dobili su i potpuno pravo slobodnog poslovanja.

1878 - U San Stefanu (nedaleko od Carigrada) je sklopljen ugovor kojim je, diktatom Rusije Turskoj, stvorena Velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj novooslobođena područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor koji je izazvao negodovanje u Britaniji, Austro-Ugarskoj, Nemačkoj, predviđao je da Srbiji budu oduzete novooslobođene teritorije. Berlinskim mirovnim ugovorom jula 1878. odlučeno je da Bugarska bude svedena u realne nacionalne okvire (osim Kneževine Bugarske pod suverenitetom sultana, formirana je i autonomna Istočna Rumelija u sastavu Turske). Srbiji su pripojene teritorije od kojih su docnije obrazovana četiri okruga - Niški, Pirotski, Vranjski i Toplički.

Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori priznata je nezavisnost, a Bugarska je priznavala vrhovnu vlast Turske sve do 1908.

1886 - Posle tromesečnog rata Srbija i Bugarska su zaključile Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bio je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije. Kralj Milan je taj čin smatrao narušavanjem ravnoteže kakva je uspostavljena Berlinskim kongresom. Slabije opremljena i loše motivisana srpska vojska je odbijena i posle poraza na Slivnici Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije doneo teritorijalne promene, najviše zato što je iza Srbije stala Austro-Ugarska, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najpre je zbog ogromnog pritiska radikalskog mnoštva prihvatio Ustav iz 1888. da bi se naredne 1889. rezigniran, povukao sa vlasti.

1905 - Umro je srpski filozof Božidar Knežević. Rođen je u Ubu 1862. Veliku školu završio je u Beogradu. Veći deo života proveo je kao nastavnik po raznim provincijskim mestima Srbije. Iako samouk, ostavio je čudesno filozofsko delo. Glavna

dela: "Red u istoriji", "Principi istorije", posthumno "Misli".

Prevodio je uspešno Bekla, Makolea, Karlajla, mada je engleski jezik naučio kao samouk. Knežević je bio specifična pojava velike duhovne snage, izrazito netipičan za srpske intelektualne krugove.

1918 - U Brest-Litovsku je u Prvom svetskom ratu potpisan mirovni ugovor Centralnih sila i Sovjetske Rusije. Boljševička Rusija prihvatila je tada teške teritorijalne ustupke i plaćanje ratne odštete Nemačkoj od šest milijardi zlatnih maraka.

1924 - Nastavljajući reforme u Turskoj, Kemal Ataturk je zabranio kalifat i proterao iz zemlje kalifa (negdašnjeg sultana) i njegovu porodicu.

1974 - U do tada najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu tipa DC-10, koji se srušio ubrzo po poletanju sa pariskog aerodroma "Orli".

1980 - Francuski predsednik Valeri Žiskar d'Esten je u razgovoru sa državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put, u zvaničnoj formi, priznao palestinskom narodu pravo na samoopredeljenje.

1988 - Umro je meksički violinista poljskog porekla Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine uopšte. Oplemenio je klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička Nemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbegličke vlade i prevodilac šefa vlade, generala Vladislava Sikorskog. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku postao je 1945, a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom sveta.

1989 - Osnovan je Bitef teatar, beogradsko pozorište, s ciljem popularizacije Bitef festivala, kao i otkrivanja novih pozorišnih tendencija. Pozorište smešteno u prostoru rekonstruisane evangelističke crkve na Dorćolu pokrenula je Mira Trailović, režiser i osnivač Bitefa s ciljem da se pruži prilika umetnicima čiji rad predstavlja iskorak iz tradicionalnih granica scenskog izraza.

1991 - Umro je engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam Džorž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom izvedena je prva proba britanskog atomskog oružja 1952.

na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.

1996 - Arapski islamski terorista-samoubica je u autobusu u centru glavnog grada Izraela Jerusalimu usmrtio 18 ljudi.

1996 - U Španiji je konzervativna Narodna partija Hosea Marije Aznara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13 godina vladavine socijalističkog šefa vlade Felipea Gonzalesa.

1997 - Putnički voz u pakistanskom delu provincije Pendžab izleteo je u punoj brzini iz šina, usmrtivši najmanje 125 ljudi.

2002 - Švajcarci su se na referendumu izjasnili za ulazak svoje zemlje u Ujedinjene nacije.

2004 - Senat Francuske izglasao je ogromnom većinom zabranu nošenja muslimanske marame u državnim školama.

2005 - Američki avanturista Stiv Fosit postao je prvi čovek koji je obleteo Zemlju avionom bez usputnog sletanja i dolivanja goriva, pošto se posle 67-časovnog putovanja i pređenih 37.000 kilometara, spustio na aerodrom Salina u američkoj državi Kanzas.

2008 - Umro je Đuzepe di Stefano, italijanski operski umetnik, tenor. Rođen u Kataniji, na Siciliji, pevanje je učio u Milanu, a debi je imao 1947. godine u milanskoj Skali. Zbog specifične boje glasa, od pedesetih 20. veka, Di Stefano je smatran jednim od najboljih svetskih pevača. Osvajač je zlatnog Orfeja, prestižne italijanske muzičke nagrade. Često je pevao u duetu sa operskom divom Marijom Kalas.