Dostupni linkovi

Predlog za uvođenje novog vanrednog stanja podelio Krizni štab Srbije


Zaposleni na Institutu za forenzičku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu, februar 2021.
Zaposleni na Institutu za forenzičku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu, februar 2021.

Dok se u Srbiji već danima registruje više od tri hiljade novozaraženih virusom korona na dnevnom nivou, predlog o uvođenju novog vanrednog stanja i policijskog časa napravio je jasnu podelu na medicinski i nemedicinski deo Kriznog štaba Vlade Srbije za suzbijanje epidemije.

Oni koji su položili Hipokratovu zakletvu traže pooštravanje mera, kako bi se sačuvao zdravstveni sistem. Politički deo Kriznog štaba, pak, zalaže se za očuvanje ekonomije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 2. marta izjavio da ne misli da je Srbija blizu uvođenja vanrednog stanja, ali je ocenio da su lekari u pravu kada kažu da društvo mora da bude disciplinovanije.

Vučić je novinarima u Sarajevu, gde je uručio donaciju od 10.000 doza vakcina Federaciji Bosne i Hercegovine, rekao da će Vlada doneti konačnu odluku, te ocenio da se “svi ponašamo neodgovorno, ali da su i ljudi nezadovoljni jer žele da rade”.

„Jedno je važno i nova ideja o čemu smo razgovarali, zamoliću Vladu i Ministarstvo finansija, sa (ministrom zdravlja, Zoranom) Lončarom sam već razgovarao, da izgradimo još jednu kovid bolnicu na teritoriji severa Srbije, u okolini Novog Sada da bismo raspolagali većim kapacitetima“, rekao je Vučić.

Epidemiolog i član medicinskog dela Kriznog štaba Predrag Kon izjavio je ranije istog dana da je u Srbiji prisutan britanski soj korona virusa koji se mnogo brže širi, te da je medicinski deo Kriznog štaba tražio uvođenje restriktivnijih mera od onih koje su uvedene prošlog vikenda.

“Tražili smo da sve bude zatvoreno osim prehrambene industrije, apoteka i benzinskih pumpi, radi toga da bi se prekinuo lanac transmisije. Nama je na ovaj način ugrožena vakcinacija. Isti ti ljudi koji su bili u crvenoj zoni, sada rade na vakcinacijama. Drugo, iscrpljenost (zdravstvenih radnika) je izvan svih granica”, rekao je Kon za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Tokom prethodnog vikenda u Srbiji bilo je skraćeno radno vreme ugostiteljskih objekata do 14 sati, nakon čega je bila dozvoljena samo dostava hrane. Isto radno vreme bilo je uvedeno i za tržne centre, dečje igranonice, teretane, fitnes centre i kladionice.

Medicinski deo Kriznog štaba je zasedao 1. marta kako bi razmotrio efekte mera sprovedenih tokom vikenda. Tom prilikom predloženo je uvođenje policijskog časa i vanrednog stanja kako bi se smanjio broj zaraženih u zemlji.

O predlozima Kriznog štaba krajnju reč daće Vlada Srbije. Još uvek nije poznato kada će biti sazvana sednica te institucije.

Krizni štab je osnovala Vlada Srbije kao privremeno telo 13. marta 2020. godine. Njime rukovode premijerka Srbije Ana Brnabić, ministar zdravlja Zlatibor Lončar, sekretar za zdravstvo Autonomne pokrajine Vojvodine Zoran Gojković i vršilac dužnosti direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić.

Pored njih, u ovom telu su prisustni i brojni lekari i rukovodioci zdravstvenih ustanova iz cele Srbije.

Beograđani o mogućnosti ponovnog uvođenja vanrednog stanja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Vanredna situacija umesto vanrednog stanja

Na osnovu brojeva koje imamo proteklih nekoliko meseci, mnogo ranije je nešto trebalo preduzeti, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) epidemiolog Zoran Radovanović, koji je i član udruženja zdravstvenih radnika “Ujedinjeni protiv kovida”.

“Krizni štab nije reagovao ni kada smo imali osam hiljada novozaraženih dnevno, a sada ih imamo tri hiljade. Zaista je problem što taj broj raste, ali oni su bili nedozvoljeno indolentni cele ove jeseni”, kaže Radovanović i naglašava da je problem što Krizni štab ide iz jedne krajnosti u drugu.

On smatra da nema potrebe uvoditi vanredno stanje, jer se ta mera uvodi kada je država ugrožena, što sada nije slučaj, te da je dovoljno uvođenje vanredne situacije.

Dodaje da je udruženje “Ujedinjeni protiv kovida”, koje okuplja preko tri hiljade lekara i medicinskog osoblja nezadovoljnih odgovorom države na pandemiju, od oktobra apelovalo da se uvedu dodatne mere kako bi se pomoglo zdravstvenim radnicima u kovid bolnicama.

“Davno je trebalo preduzeti mere, zato što su lekari u crvenim zonama jako nezadovoljni. Međutim, ne treba sad ići u drugu krajnost. Kada je uvedena vanredna situacija komandu preuzima ministar zdravlja, a kada je vanredno stanje, onda sve preuzima predsednik Republike i izvodi na ulice vojsku, koja je mnogo manje obučena da komunicira sa građanstvom”, kaže Radovanović.

Vanredno stanje je regulisano u Ustavu i predstavlja stanje javne opasnosti u kojem je ugrožen opstanak države ili građana (poput neposredne ratne opasnostiili rata), a posledica je vojnih ili nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti.

Proglašava ga Narodna skupština ili, ukoliko to nije moguće, predsednik Republike, predsednik Narodne skupštine i premijer.

Tokom vanrednog stanja, koje se proglašava na 90 dana uz mogućnost produženja, ukidaju se ljudska i manjinska prava zagarantovana Ustavom.

Vanrednu situaciju proglašava Vlada kada su rizici i pretnje ili nastale posledice po stanovništvo, životnu sredinu i materijalna i kulturna dobra takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posledice nije moguće sprečiti ili otkloniti redovnim delovanjem nadležnih organa i službi (poput pandemije, epidemije, većih poplava ili zemljotresa).

Prema Zakonu o vanrednim situacijama, vanredna situacija se ukida prestankom opasnosti, odnosno prestankom potrebe za sprovođenjem mera zaštite i spasavanja od katastrofa.

Ugostitelji opet 'krivi'

Miša Relić, predsednik Udruženja vlasnika noćnih klubova i barova iz Beograda kaže za RSE da će predstavnici svih većih udruženja ugostitelja imati sastanak 2. marta o ovom pitanju.

On kaže da je svestan da su zdravstveni radnici na ivici snage, ali da mu nije jasno ponašanje Kriznog štaba.

“Podsetimo, juna prošle godine, kada su ugostitelji proglašeni leglom zaraze, u Srbiji je divljala korona, a u Beogradu se igrala velika utakmica Crvene Zvezde i Partizana, pa odmah zatim i finale kupa u Nišu. Onda smo došli u situaciju da je Krizni štab rekao da se nijedna osoba nije zarazila na tim utakmicama, a da su se sve osobe zarazile baš u ugostiteljskim objektima”, kaže Relić, te dodaje:

“Sada smo došli u situaciju da noćni klubovi i barovi ne rade već 11 meseci i opet smo mi proglašeni za veliki problem, dok za to vreme na Kopaoniku imate 20 posto veću posećenost nego ikada u Srbiji iako bi po svima pravilima taj broj tebalo da bude mnogo manji jer to mere propisuju. Kako je moguće da se opet svaljuje krivica na ugostitelje u gradovima, opet se najavljuje zatvaranje Beograda i Novog Sada, gde su i hoteli i ugostitelji na ivici opstanka, a Kopaonik i dalje normalno radi, mere se ne poštuju?”

On dodaje da poznaje četiri porodice koje su se vratile zaražene sa Kopaonika, “a javna je tajna da su upravo Kopaonik, Zlatibor i ostale planine centar zaraze zbog nepoštovanja mera”.

“Ne krivim kolege koje se bore za opstanak nego one koji te mere ne sprovode”, podvlači Relić.

Njegovo lično mišljenje je, kaže, da novo vanredno stanje ne bi preterano uticalo na rad ugostitelja, jer se oni već nalaze u lošoj poziciji od početka pandemije. Noćni barovi su, kaže, zatvoreni od marta prošle godine uz nekoliko meseci rada tokom letnjih meseci, a restorani i kafići rade sa skraćenim radnim vremenom.

Relić podvlači da isplate minimalnih zarada koje su ugostitelji dobili kao pomoć države ne predstavljaju direktnu finansijsku pomoć firmama, već samo podršku da se spasu radna mesta.

“Minimalci su omča oko vrata onima kojima je poslovanje zabranjeno. Mi sad već ne radimo 11 meseci. Ako računamo do jula kada ćemo dobiti poslednji minimalac za zaposlene, mi ćemo od države dobiti nekih osam i po minimalaca, a treba sami da preko toga isplatimo plate, doprinose i pune minimalce za preostalih sedam i po meseci a sve to za period kada nam je država zabranila poslovanje”, kaže Relić.

Kada se sve to stavi na papir, dodaje, država je ugostiteljima nametnula takse.

“Vi shvatite da vam država u stvari nije dala ništa osim račune koje moramo da platimo, kao što dobijamo rente, tako dobijamo i takse i sve poreze, a doprinosi će nam presuditi. Dakle, država se ponaša prema ugostiteljima kao da je situacija potpuno normalna, a jasno je da nije jer mi ne radimo.”

Ekonomija ili zdravlje?

Stav Grada Beograda na sledećoj sednici Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa biće protiv bilo kakvih restrikcija, jer je suština u poštovanju mera, a ne u skraćivanju radnog vremena ili policijskom času, izjavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Vesić je za televiziju Prva 2. marta rekao da će uvek glasati protiv novih restrikcija, jer su one "kontraproduktivne", te da smatra da bi svako pooštravanje mera i policijski čas, imali poguban uticaj na privredu, jer samo u sektoru ugostiteljstva ima skoro 40.000 ljudi, "što bi značilo da bi oni ostali bez posla".

Oštrijim merama se usprotivio i Vladimir Đukanović, poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) u Skupštini Srbije. On je na društvenoj mreži Parler pozvao na suprotstavljanje „suludim merama kriznog štaba“.

„Sada su priznali da skraćenje radnog vremena ne doprinosi ništa, pa bi da idu u još luđu soluciju- uvođenje vanrednog stanja. Ovo ludilo se mora prekinuti“, napisao je Đukanović.

Komentar Vladimira Đukanovića na Parleru
Komentar Vladimira Đukanovića na Parleru

Međutim, dilema “ekonomija ili zdravlje” za epidemiologa Zorana Radovanovića nema osnova:

“Ako je dilema ekonomija ili zdravlje, uvek primat mora da ima zdravlje, jer ako umiru ljudi onda nema ko da brine o ekonomiji. Tako da to nije prava dilema”, kaže Radovanović.

U Srbiji je od 28. februara do 1. marta registrovano 3.469 novih slučajeva infekcije korona virusom, a preminulo je još 16 osoba od posledica bolesti kovid-19, koju izaziva ovaj virus. Hospitalizovano je blizu 4.000 osoba.

Prema podacima Vlade, do 1, marta je ukupno vakcinisano 1.4 miliona ljudi, a obe doze vakcine primilo je blizu 512.000 osoba.

Pojedine evropske zemlje su ovih dana pooštrile mere zbog velikog rasta broja zaraženih. Češka, koja je među zemaljama sa najvećim brojem inficiranih, saopštila je 26. februara da će ograničiti kretanje ljudi, zatvoriti škole, te dodatno ograničiti rad prodavnica, dok će unutar zemlje biti dozvoljena samo neophodna putovanja.

I Francuska je prošle sedmice saopštila da razmatra uvođenje dodatnih restrikcija u područjima u kojima se beleži pogoršaje zdravstvene situacije. U delovima Francuske već je na snazi dvanaestočasovni policijski sat.

XS
SM
MD
LG