Zaboravljeno zdravstvo: Sve izraženiji nedostatak lekara i opreme

Još pre osam godina izdvajanje za zdravstvo je sa 12,2 umanjeno na 10,2 odsto bruto zarade zaposlenog, pa ne čudi da se na snimak magnetnom rezonancom čeka 80, a na zamenu kolena čak 580 dana.
Zaboravljeno zdravstvo: Sve izraženiji nedostatak lekara i opreme
Foto: Marija Erdelji

Piše: Živan Lazić

Već godinu dana traje borba sa pandemijom i kapaciteti zdravstvenog sistema Srbije su usmereni na zaustavljanje zaraze.

Izuzetno pojačan radni angažman lekara, sestara i tehničara učinio je da više pažnje obratimo na funkcionisanje zdravstvenog sistema. Interesovanje je pojačano i činjenicom da dinamizirana aktivnost itekako košta, pa su se ljudi počeli pitati i o finansijskoj strani medicinske zaštite.

Menica bez pokrića

Još se svi sećamo devedesetih i prvih godina tekućeg veka kada su bolnički pacijenti praktično od kuće donosili ne samo veš i bolničku garderobu, već i hranu, lekove i sve ostale potrepštine. Stariji, naravno, pamte i jugoslovenski period, kada je dostupnost solidne zdravstvene usluge bila široka i besplatna.

Zdravstvo je bilo segment života kojim se ponosilo socijalističko društvo. Ipak, kada je kriza sistema uveliko odmakla, jedan od poslednjih ministara za zdravstvo bivše države Radiša Gačić je govorio o ogromnim problemima u finansiranju. Rečenica "zdravstvena knjižica je najveća  menica, na žalost, bez pokrića", slikovito je ukazivala na znatan nedostatak novca za jednu od najvažnijih delatnosti.

Znamo, dakle, i za periode kada je zdravstvo uredno funkcionisalo, lekarska usluga bila kvalitetna i pravovremena. No, nosimo i iskustvo kada se do lekara jedva stizalo, a njihovo zalaganje umnogome bilo ograničeno mogućnošću upotrebe samo najosnovnijih medikamenata i tek ponekog medicinskog aparata. Korona zaraza nas je podstakla da se zapitamo kako danas funkcioniše zdravstveni sistem Srbije.

Umanjena prava

Odmah uočavamo da su prava pacijenata na osnovu obaveznog osiguranja znatno umanjena. Tako su stomatološke usluge, sem za pojedine grupe građana i kada je život ugrožen, na tržištu. Plaćamo direktno iz novčanika i kada idemo stomatologu u državnoj službi.

Umanjenje prava je jako prisutno i kod korišćenja banja. Mada su ovi objekti decenijama građeni upravo novcem iz penzionog fonda, danas je korišćenje po osnovu lekarskog uputa svedeno na trećinu nekadašnjeg. Možda i manje.

Tako, primera radi, pacijenti nakon preloma ruke više ne idu na banjske terapije po osnovu obaveznog osiguranja. Samo u slučajevima da su obe ruke istovremeno pukle.

Umanjenja ima i kod liste lekova koje se dobijaju "besplatno" na recept, kod detaljnosti laboratorijskih analiza, dok su pojedine dijagnostičke procedure iz domova zdravlja prebačene na bolnice. Time su, po osnovi osiguranja, na raspolaganju samo onim bolesnicima čije lečenje se obavlja na bolničkom nivou.

Završni udar

Redukcija prava većim delom potiče iz vremena dok je ministrovao Tomica Milosavljević i objašnjavala se velikim izdacima, neodrživim u poređenju sa ekonomskom snagom društva. Završni udar učinjen je maja 2013. godine kada je Skupština Srbije izmenila Zakon o zdravstvenom osiguranju i izdvajanje zaposlenog sa 12,2 svela na 10,2 odsto bruto zarade.

Kako je istovremeno izdvajanje za penzije uvećano za dva procentna poena, reč je o preusmerenju novca. Nije teško uočiti da se promena dogodila u vreme kada su se penzionerskom dobu sasvim približile posleratne brojčane "bejbi-bum" generacije, te su time i potrebe penzionog fonda naglo uvećane.

I pre umanjenja izdvajanja, novca nije bilo ni približno dovoljno. Kako stanovništvo Srbije ubrzano stari, potrebe za zdravstvenim uslugama postaju ne samo sve češće, već su i zahtevnije, složenije. Time su i troškovi Zdravstvenog fonda sve veći, pa je dobro da se ovim pitanjem pozabavio i Fiskalni savet.

Slika stanja u zdravstvu Srbije dobro se vidi ako se uporedi sa obližnjim zemljama slične veličine i razvoja. Stoga se savet odlučio na poređenje sa centralnoevropskim držama, od kojih smo, inače, tokom socijalizma, uočljivo odskakali i kada su dostupnost i kvalitet lekarskih usluga u pitanju.

Liste čekanja za svaku uslugu

Sada je, međutim, drugačije. I odmah se vidi najveći problem srpskog zdravstva, nedostatak aparata i lekara, pre svega pojedinih specijalnosti i hirurga. U nas je, računato na milion stanovnika, upola manje CT skenera, gama kamera i jedinica za radio terapiju. Ali, čak je trostruko manje PET skenera, magnentih rezonanci i jedinica za angioterapiju.

Minus aparata je toliki da su liste za čekanje uobičajena stvar za svaki složeniji dijagnostički pregled. I stalno se uvećavaju, tim više što je i manjak lekara uočljiv, naročito specijalista i hirurga.


Tako je kod srednjoevropskih društava na svakih 100.000 stanovnika 360 doktora, kod nas jedva tri stotine. Mada je sestara oko 550, koliko je i kod naših suseda, manjak je kod visoko obučenih sestra za pojedine specifične potrebe. Dovoljan broj zdravstvenog kadra je, inače, najvažniji pokazatelj svakog zdravstvenog sistema.

Naši funkcioneri se ponekad hvale dovoljnim kapacitetima u bolnicama, ističući broj kreveta u njima. Ali, nedostatak je u potrebama za stacionarno lečenje, posebno kod pojedinih oboljenja.

Još duže čekanje

Problemi sa nedovoljnim brojem medicinskog osoblja i zahtevnih instrumenata i aparata ima za posledicu dugo čekanje, kako na uspostavljanje precizne dijagnoze, tako i na terapiju.

Institut "Batut" je izneo podatak da se u Beogradu, gde su usluge brže i kvalitetnije nego u unutrašnjosti, na snimanje magnetnom rezonancom čeka osamdeset, a na zamenu kuka ili kolena čak pet stotina i osamdeset dana. Duplo duže nego pre samo deceniju. U izveštaju Fiskalnog saveta je i zapisano da bi dalje zadržavanje istog nivoa finansiranja vodilo još dužom listama čekanja, a i porastu vremena do početka terapije.

Jedini način da se poboljša funkcionisanje zdravstvenog sistema je uvećanje investicija u zdravstvo, kako na obnovu kliničkih centara, bolnica i domova zdravlja, još i više na uvećanje opreme, od krupnih aparata do sitnijih instrumenata. Kako je zaostatak itekako velik, predlaže se da u dužem periodu ulaganja u zdravstvo, umesto 0,3, budu 0,5 odsto nacionalnog BDP.

Uvećati investicije

Izgleda da je, što uviđajući situaciju po srpskim bolnicma, što usled korona zaraze, i srpska vlada uočila potrebu za obnovom, dogradnjom i boljom snabdevenošću naših klinika i domova zdravlja.

Tako je pre dve godine za zdravstvo izdvojeno 283 milijarde dinara. Lane je, usled zaštite od korone, ali i za druge medicinske potrebe, uložen 361 milijarda, dok je za tekuću godinu u iste namene planirano izdvajanje od 386 milijardi. Mimo ovih sredstava, uložiće se i 15,2 milijarde preko Agencije za javna ulaganja.

Dobro je da je vlada našla načina da kritičnih godina poveća izdvajanja za važnu delatnost. Ipak, jedini trajan način uvećanja ulaganja u opremu i objekte, ali i zarade doktora, laboranata, sestara i ostalih zaposlenih je sistemsko pojačanje finansiranja, dakle povratak na nekadašnju stopu izdvajanja iz bruto zarade zaposlenog.

  • Novosadjanka

    02.03.2021 15:09
    Zakonsko pravo
    Pocelo je i za decu da te "teraju" da ides privatno. Jedan pedijatar koji ima potpisane ugovore na ko zna koliko dece ,dobije ( i kako mi kazu, nekad i ne dobije) 4-5 termina mesecno za ocni pregled...
    Nemoguce je dobiti termin da te dete pregleda ocni lekar, termina nema...
    Dusebriznici ce reci: deca mnogo gledaju u ekrane i kvare vid: da, kada je i skola na ekranima ( tv, kompjuter, tablet, telefon)
    Divna Dr. koja je otisla u penziju je mog sina kada je imao 4 godine slala kod ocnog lekara primetivsi da moguce postoji problem..da bi ocni lekar rekao...da je mali da bi se sta moglo uciniti ili primetiti tokom pregleda....
    sa 6 pocinje da nosi naocare i dijoptrija mu se povecava....
    Svakom meseca nam se odbija od plate za zdravstveno, i suprugu i meni a mi 3 meseca ne mozemo da dobijemo termin za kontrolu...
    Nema dovoljan broj lekara, ok, vratite mi pare pa cu otici privatno, ionako naocare placam...
  • V

    02.03.2021 12:40
    Uzeli zdravstvu pa dali penzionerima.
    Kad te Srbin leci...
  • G pen

    02.03.2021 12:36
    Za pocetak se obratite vasim kolegama koje salju pacijente u njihive privatne ordinacije jer svaka usluga se fakturise. Ko o cemu doktori kako drugi trose njihove pare. Da necete slucajno sami za sobom brisati? Malo sutra. Inace, probano je da se nemedicinski deo radi preko servisa van kuce i znate sta je bilo? Bilo je skuplje. Jasno? Bolje poradite da se kod vas ne ceka minimum 6 meseci.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pritvor zbog pranja novca za troje uhapšenih

Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.